Sindikat i lokalne zajednice protiv izmjena zakona po hitnom postupku

– Sindikat uprave Republike Srpske i Savez opština i gradova RS protive se izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi po hitnom postupku. Kako su poručili, riječ je o aktu koji utiče na živote svih njenih građana i ukoliko se planiraju njegove izmjene one se nikako ne bi trebale donositi bez široke rasprave u koju bi bile uključene sve zainteresovane strane.

Republika Srpska 25.11.2020 | 15:53

Vlast u Srpskoj, kako prenosi portal Capital, sprema izmjene ovog zakona, gdje će između ostalog dobar dio nadležnosti gradonačelnika preuzeti skupština, što po osnovu izbornih rezultata najviše odgovara SNSD-u što je u javnosti podiglo veliku prašinu.

Odgovore traže sadašnji i budući gradonačelnici, predstavnici sindikata ali i ostale zainteresovane strane. Međutim, odgovora nadležnih za sada nema.

Izmjene samo uz analizu i široku raspravu
Informacije da bi moglo doći do izmjena zakona ima i predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić. Međutim, on je prvenstveno zainteresovan za onaj dio kojim se regulišu prava radnika.

Prema njegovim riječima, sindikat kao zainteresovana strana ima svoje prijedloge koje su spremni ponuditi u širokoj raspravi, ali u kojoj bi učestvovale sve zainteresovane strane uz prethodno urađenu stručnu analizu. On smatra kako ne postoji osnov da se izmjene usvajaju po ubrzanom postupku.

“Zakon o lokalnoj samoupravi je sistemski zakon koji uređuje kompetno djelovanje 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj zbog čega sindikat nije za donošenje izmjena i dopuna zakona po hitnom postupku. Nije ispunjen ni jedan uslov predviđen Ustavom za tako nešto jer je Ustavom RS jasno propisano kada i u kojim okolnostima se neki propis donosi po hitnom postupku. Sindikat predlaže da se se sačeka formiranje i konstituisanje novog Saziva opština i gradova jer je došlo do promjena u nekoliko lokalnih zajednica a ti načelnici treba da primjenjuju taj zakon u svojim jedinicama lokalne uprave”, kaže Marić.

Dodaje kako je aktuelni zakon na snazi već četiri godine i da je pokazao brojne nedostatke.

“Imamo član 67 zakona kojim se reguliše broj zaposlenih srazmjerno broju stanovnika u toj lokalnoj zajednici. Takvog limitiranja nema nigdje u evropskom zakonodavstvu jer upravo Evropska konvencija o lokalnoj samoupravi daje slobodu lokalnoj zajednici i autonomno pravo da uređuje i definiše broj zaposlenih u skladu sa njenim potrebama. Tako na primjer lokalne zajednice do 30. juna naredne godine moraju imati tri zaposlena na 1.000 stanovnika. Ako bi se tako gledalo, samo u Banjaluci bi bilo 220 viška zaposlenih. Nakon isteka tog roka svi koji ne prilagode broj zaposlenih broju stanovnika će kršiti zakon. Taj član je sporan za sve zaposlene u lokalnim samoupravama”, zaključio je Marić.

U Savezu opština i gradova Republike Srpske kažu za CAPITAL kako za sada nemaju informacije koje govore o tome da se sprema izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi. Ljubiša Ćosić, predsjednik saveza je siguran kako se u taj proces ne bi išlo a da se prethodno ova organizacija o tome ne obavijesti.

I on kao i Marić smatra kako je za dobra rješenja potrebno vrijeme.

“Naravno da je politika ta koja donosi zadnju odluku, ali ovdje riječ o zakonu koji utiče na živote brojnih ljudi i tako ga treba posmatrati. Treba pokušati naći rješenje, izmjene su potrebne ali se moramo uključiti svi u taj proces što zahtjeva vrijeme i gdje bi svaka strana na kraju trebala biti zadovoljna”, smatra Ćosić.

On kaže kako u zakonu postoje neke odredbe koje se tiču odnosa skupštine opštine i načelnika i gradonačelnika a koje treba unapređivati i o kojima se govori u posljednjih nekoliko godina.

“Postoje nejasnoće oko opoziva gradonačelnika i načelnika u dijelu koji definiše kako skupština nakon toga treba da se ponaša. Postoje i neke stvari koje se tiču imenovanja načelnika odjeljenja i ostalih direktora javnih ustanova i preduzeća. Ima tu dosta stvari kojima treba široko prići i pokušati ih riješiti, a sve u cilju da se ta materija učini boljom”, zaključio je Ćosić.

Stanivuković pozvao vlast da odustane, najavio proteste
Novoizabrani gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odgovore vlasti očekuje do kraja sedmice, a nije isključio ni mogućnost da pozove građane na ulicu. Prema njegovoj ocjeni, ukoliko bi se ostvarilo ono što je naš portal otkrio, to bi bilo prekrajanje volje građana.

“Neko poslije izbora pokušava mijenjati izbornu volju što govori da neće biti promjena. Dakle, to je uništavanje demokratije i izborne volje više od 50.000 ljudi koji su me podržali. To nećemo dopustiti i to je linija ispod koje ne možemo da idemo“, rekao je Stanivuković.

Iz SNSD-a poručuju kako ne razmišljaju o tome kako da umanje nadležnosti gradonačelnika koji ne pripadaju njihovoj političkoj opciji, ali ne demantuju da spremaju zakonske izmjene.

“Ono o čemu razmišljamo, poučeni ranijim iskustvima i poteškoćama u funkcionisanju lokalnih zajednica, jeste da je potrebno pronaći rješenje kako da, u okolnostima kada ne postoji saglasnost između načelnika ili gradonačelnika i skupštine kao najvišeg zakonodavnog organa lokalne zajednice, ne trpe građani i ne zaustavlja se razvoj samih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj“, kazao je Radovan Kovačević, portparol stranke.

U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave za sada se nisu oglašavali po pitanju zakonskih izmjena.

Podsjećamo, nezadovoljan izbornim rezultaima za gradonačelnike u Banjaluci i Bijeljini, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio jekako će se putem izmjena određenih dokumenata tražiti način da se u ovim gradovima ovlada svim elementima upravljanja kako bi ove lokalne zajednice nesmetano funkcionisale.

Novoizabranog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i Bijeljine Ljubišu Petrovića Dodik je ocijenio kao smetnju, isključivši bilo kakav oblik saradnje sa skupštinskom većinom koju njegova stranka ima u oba grada.

“Usput da vam kažem, bez obzira koliko bilo arogantno ili ne, ukoliko nešto ostane van nadležnosti skupštine promjenićemo i zakon i statut i to staviti pod nadležnost skupštine”, kazao je tada vidno uznemireni Dodik.

Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske definiše poslove i rad lokalne samouprave, međusobne odnose skupštine i gradonačelnika/načelnika, imovinu i finansiranje, odnose republičkih organa i organa jedinice lokalne samouprave te brojne druge stvari.

(Capital)