Pandemija virusa korona ugrožava mnoga radna mjesta

Zbog pandemije virusa korona mnoga su radna mjesta ugrožena. Nova otpuštanja, posebno u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva očekuju se već krajem ove i početkom naredne godine.

Republika Srpska 24.11.2020 | 19:35

Najmanje 35 hiljada ljudi u BIH ostaloje bez posla od početka pandemije. No, to je izgleda tek vrh ledenog brijega. Zvanični podaci kažu da je u Srpskoj tokom pandemije bez posla ostalo 17 hiljada radnika. To je zapravo samo broj onih koji su prijavljeni na Biro za zapošljavanje.

Korona je pokosila posebno prerađivačku industriju u Srpskoj. Preko četiri hiljade radnika tokom pandemije ostalo je bez posla u ovom sektoru.

''Teret kovida se knjiži na leđa radnika. Plate su bile niske i prije kovida, a sada imamo situaciju da se plate smanjuju zbog nedostatka posla i da se radnici otpuštaju'', kaže predsjednik Saveza sindikat RS Ranka Mišić.

Otpuštaju se masovno i ne samo u RS, već i u Federaciji.

Ekonomista Faruk Hadžić tvrdi da bh. vlasti nisu reagovale na pravi način kada su u pitanju mjere za zaštitu privrede. To je dovelo do masovnog otpuštanja radnika. Ekonomskom analizom je utvrđeno u koje četiri oblasti je bilo najviše otkaza.

''Upravo ta panika je dovela do neizvjesnosti da poslodavci pošalju svoje radnike da ih pošalju na Biro. Devet od 10 otkaza ovdje govorim o periodu kada je trajao lockdown, 9 od 10 otkaza se desiti u četiri sektora. Kada gledamo i javni i privatni sektor devet od 10 je izgubilo posao u hotelijerstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji'', kaže ekonomista Faruk Hadžić.

Radna mjesta upravo u ovim oblastima biće na udaru i narednih mjeseci.

Šta nas očekuje u narednoj godini?

''Nisu dobri pokazatelji, strah i neizvjesnot su najveći neprijatelji ekonomije. Ekonomska kriza koja je započela sa pojavom virusa korona nije pokazala svoj najveći efeket, niti pokazuje u prvoj godni nastanak nego tek u narednoj godini. Imaju u vidu iscrpljenost preduzeća, nisu dobri pokazatelji u narednoj godini, kako sa aspekta čuvanja radnih mjesta, tako i sa aspekta privrednog rasta'', kaže doktor ekonomskih nauka Mirjana Orašanin.

A kakav nam je privredni rast najbolje govori podatak da mnogi privredni subjekti rade sa 20 do 50 posto kapaciteta, neki su silom prilika morali staviti ključ u bravu, a radnike su poslali kući ili na Biro. Vlade obećavaju pomoć s jedne strane, poslodavci se žale da nemaju dovoljno novca da zadrže radnike s druge strane, a radnici s treće strane u toj situaciji jedino što mogu je da se sami zabave o svom jadu. 

BN TV