Najveća recesija u BiH u posljednjih 25 godina

Bosnu i Hercegovinu će, prema predviđanjima Svjetske banke, zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina. Svjetska banka predviđa smanjenje realnog BDP-a za 3,2%, zbog udara na privredu, slabije potražnje i političke situacije. Istovremeno, u BiH se svakodnevno bilježi sve više siromašnih i gladnih građana.

Republika Srpska 25.10.2020 | 20:05

Pred BiH su mjeseci neizvjesnosti. Teška ekonomska situacija izazvana epidemijom virusa korona, usporila je privrednu proizvodnju, pa proizvodni sektori ne rade u punom kapacitetu.

Svjetska banka procjenjuje da će realni BDP u BiH za ovu godinu pasti za 3,2%, i da je pred BiH najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Na ekonomiju dodatno utiče i povećanje broja zaraženih COVID-19, ali i činjenica da u BiH preovladava teško političko okruženje i politička neizvjesnost. Sve to, ima veliki uticaj na živote ljudi u BiH, smatra šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, Emanuel Salinas.

„BiH se suočavala sa brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala, kroz bolje obrazovanje i zdravstvo, te stvaranje boljih prilika za mlade“, rekao je Salinas.

Drugi talas pandemije od sredine juna odgađa ekonomski oporavak i u regiji, što direktno utiče na BiH, jer je smanjena i potražnja za robom. Na ekonomiju utiču i ograničenje putovanja i mjere socijalnog distanciranja. U prilog lošim statistikama, ide i povećanje nezaposlenosti i loše stanje sa privredom i u svijetu.

„Zapadne ekonomije, pogotovo zapadno-evropske mogu biti taj faktor koji će uticati na smanjene tražnje za proizvodima koji nastaju u Republici Srpskoj. Već imamo neke informacije da u decembru mjesecu, što zbog zasićenosti, što zbog vjerskih praznika, pojedine kompanije obustavljaju potražnju, pogotovo u elektro i mašinskom sektoru sa robama koje se proizvode kod nas.“, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Zbog svega navedenog, najbitnije je sačuvati domaću privredu, koja ne smije stati sa radom, ističe ekonomista Aleksandar Ljuboja. 

„Vidimo da će udar biti na sve komponente društva. Znači ekonomija nije izolovana, tu imate i udar na socijalnu, finansijsku, penzionu, zdravstvenu, političku komponentu društva.“

Udar će posebno osjetiti najugroženije i najsiromašnije kategorije stanovništva, navode ekonomski analitičari.

Zabrinjavajući podaci Svjetske banke odnose se upravo na siromaštvo. Od oko 3,5 miliona stanovnika, broj siromašnih u BiH je 16%. A samo u 2020. godini procjene su da će BiH zabilježiti rast broja siromašnih od čak 14,6%. To znači da će u ovoj godini siromaštvom biti pogođeno još 85 hiljada stanovnika. 

Građani kažu da ne očekuju boljitak.

„Ne može nam biti bolje. U ovoj zemlji vlast radi ono što ona hoće. Niti sluša narod, niti sa narodom sarađuje. Ti pokazatelji Svjetske banke, ja jednostavno neću komentarisati, ali sumnjam u njih, i mislim da je mnogo veći broj onih gladnih i jadnih ljudi u ovoj zemlji, nego što ih prikazuju.“

„Ne može biti bolje, sa ovom vlašću koja samo troši pare. A nema nijedne firme da se otvara da bi mogla donijeti profit. Ovo je propast živa. BiH mora jednom sjesti i ekonomski razmišljati, a ne politički.“

„Teško da će se nešto popraviti. Ko god bude došao na vlast, znači teško da će se to popraviti.“

Ni raniji podaci međunarodnih institucija kada je u pitanju siromaštvo, nisu ništa optimističniji. U jednom od izvještaja Ujedinjenih nacija, neposredno prije početka pandemije, navodi se da svaki šesti stanovnik BiH živi od 90-150 KM mjesečno.

A tokom epidemije virusa korona, stanje na terenu je još gore, pa se procjenjuje da je broj siromašnih i gladnih sada oko 800 hiljada. Nije tajna da je životni standard građana BiH na samom dnu evropske ljestvice.

Na ulicama su sve učestaliji prizori gdje ljudi po kontejnerima traže hranu, mole za socijalnu pomoć ili za besplatne lijekove u apotekama. Sve veći redovi su i ispred javnih kuhinja. Dok neki nemaju novac ni za hljeb i mlijeko, nekolicina njih može se pohvaliti da su multimilioneri. Tačnije njih 110, sa zaradom većom od deset milijardi dolara.

BN TV