30 godina od prvih višestranačkih izbora u BiH

Dovoljno je samo ovlaš pogledati statistiku izbora održanih 18. oktobra 1990. godine i zaključiti kako je sličnost sa današnjom situacijom frapantna.

Bosna i Hercegovina 18.10.2020 | 10:57

Na današnji dan, prije tačno 30 godina, u Bosni i Hercegovini su održani prvi višestranački izbori u istoriji ovih prostora, na kojima su pobijedile stranke i ideologije koje i danas vladaju.

Dovoljno je samo ovlaš pogledati statistiku izbora održanih 18. oktobra 1990. godine i zaključiti kako je sličnost sa današnjom situacijom frapantna.

Kao da se u međuvremenu nije dogodio jedan od najkrvavijih ratova u inače turbulentnoj novijoj istoriji Balkana i raspad Jugoslavije.

Podsjetimo, i prije 30 godina priča o nacionalnoj ugroženosti je bila najglasnija u predizbornoj kampanji, a akateri koji su 1990. odnijeli pobjedu ili osvojili znatan broj glasova su i danas vrlo aktuelni na političkoj sceni.

Podsjetimo, 1990. godine su pobijedile tri nacionalne stranke – Stranka demokratke akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Na izborima za skupštinu tadašnje Socijalističke republike BiH, koja je bila dio Jugoslavije, među pet vodećih stranaka su bile i Savez komunista BiH i Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ).

Komunisti su se, kasnije, reorganizovali u današnji SDP, a iz reformista je, u Republici Srpskoj nastao današnji SNSD.

Lider SNSD Milorad Dodik je na izborima 1990. izabran za poslanika na listi reformista (SRSJ).

Prije 30 godina vodeću bošnjačku stranku SDA predvodio je Alija Izetbegović, a danas je na čelu te stranke njegov sin Bakir Izetbegović.

Na izborima za tada sedmočlano Predsjedništvo BiH, najviše glasova, više od milion, osvojio je Fikret Abdić.

Abdić je uprkos presudama za privredni kriminal i ratne zločine i danas, u dubokoj starosti, još na političkoj sceni – na prošlim lokalnim izborima je izabran za načelnika opštine Velika Kladuša.

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da se ni nakon tri decenije, suštinski nismo odmakli od jednopratijskog sistema, niti približili istinskoj demokratiji.

– Prošlo je 30 dugih godina, a mi se još učimo demokratiji i ponašamo boljševički, u smislu da bismo najradije i dalje služili jednoj partiji i jednom vođi. Partijski život je donio brojne stranke koje u suštini djeluju na istom fonu, koji je duboko nacionalno determinisan, ali nije donio demokratizaciju ni unutar stranaka, ni u društvu – kaže Tanja Topić.

Dodaje da “živimo privid višestranačkog života, sabijeni u etničke torove i bilježimo visoku poziciju među 20 najsiromašnijih zemalja svijeta”

– Partije su postale gospodari života i smrti, prije 30 godina to je bila jedna partija i danas je to, faktički, jedna politička snaga izvedena u tri linije, koje su dominantne i monolitne u etničkim zajednicama – zaključuje Topićeva.

(Srpskainfo)