BOBAR BANKA traži hitnu istragu bijeljinskih sudija!?

Bobar banka u stečaju zatražila je od više nadležnih institucija da ispitaju postupanje sudija Okružnog suda Bijeljina u predmetima u kojima je banka jedna od strana u postupku. U Bobar banci smatraju da bijeljinski Okružni sud radi na štetu banke i njenih povjerilaca, saznaje portal CAPITAL.

Republika Srpska 08.10.2020 | 16:40

Informaciju o postupanju Okružnog suda Bijeljina na štetu Bobar banke sa prijedlogom za otklanjanje nezakonitog stanja, stečajni upravnik te banke Dušanka Novaković uputila je Okružnom privrednom sudu Bijeljina, Okružnom sudu Bijeljina, Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina, Tužilaštvu BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH.

Bobar banka je bijeljinski Okružni sud prijavila jer im je zabranio da raspolažu sa novčanim sredstvima od 3,7 miliona maraka. Istovremeno sud banci nije ostavio prostor za ulaganje redovnih pravnih lijekova, odnosno žalbi na pomenutu zabranu.

U Bobar banci smatraju da je ta odluka apsolutno nezakonita, kao i niz drugih odluka istog suda, te su odlučili da o svemu informišu nadležne institucije.

Naime, Unicredit banka obavijestila je Bobar banku prije 20-ak dana da je postupila po rješenju Okružnog suda Bijeljina iz avgusta ove godine, te da je rezervisala 3,7 miliona.

„Time je praktično blokiran račun Bobar banke zbog nedostatka novčanih sredstava u tom iznosu. Blokada je potpuno protivna Zakonu o stečaju Republike Srpske“, navela je, između ostalog, stečajni upravnik Dušanka Novaković u informaciji upućenoj na adrese više institucija.

Ona dodaje da su Mitar Perić i firma „BN Trade“, koji su tužili Bobar banku predložili jedno, a Okružni sud Bijeljina odobrio sasvim drugo, iako Perić i pomenuta firma nisu stečajni, niti bilo koji drugi povjerioci Bobar banke.

„Imajući u vidu potrebu za nastavkom platnog prometa do okončanja predmetnog spornog odnosa, kao i da Bobar banka raspolaže većim iznosom novca, ali na depozitnim računima, obratili smo se Unicredit banci sa zahtjevom za razročenje depozita te prenosom sredstava na tekući račun, radi rezervacije 3,7 miliona, iz razloga da se omogući platni promet i plaćanje tekućih obaveza“, navela je Novakovićeva.

Sud daje Periću i ono što ne traži

Problem je nastao jer su Mitar Perić i firma „BN Trade“ (ranije „MD Perić Company“) tužili Bobar banku krajem 2019. godine jer im je još 2013. godine blokirala račun na osnovu ništavne mjenice.

Iz Bobar banke su odgovorili da su u stečaju i da za njihove postupke ne može da bude nadležan nijedan drugi osim Okružni privredni sud Bijeljina. Osim toga, tvrde da je blokada firme izvršena po nalogu Hypo Alpe Adria Banke u kojoj je bio glavni račun.

„Osnovni sud u Bijeljini nikako nije mogao postupati po tužbi. O ovome je i Vrhovni sud RS već zauzeo  jasan stav“, naveli su u Bobar banci.

Osnovni sud Bijeljina je odbio prijedlog Perića za određene mjere obezbjeđenja do okončanja postupka, ali je Okružni sud Bijeljina odredio mjere koje nisu čak ni bile predložene. Na osnovu toga su zarobljena 3,7 miliona KM od Bobar banke.

„Okružni sud praktično je onemogućio i planiranu diobu novca prema povjeriocima Bobar banke, sud je zanemario da se nad sredstvima banke ne mogu određivati bilo kakve prinudne mjere“, istakla je Novakovićeva.

Pored aktuelnog spora, banka potražuje i pokušava naplatiti od Mitra Perića i „MD Perić Company“ 6,3 miliona KM.

„Okružni sud Bijeljina je, praktično u svim postupcima u kojima su učesnici banka, Mitar Perić i „BN Trade“, sudio uvijek u korist Perića, što je postalo opštepoznato, ali ono što zabrinjava, u svakoj od navedenih odluka pred drugim instancama je često potvrđivana osnovanost zahtjeva za pravnu zaštitu Bobar banke. Zbog toga se izražava i opravdana sumnja u pristrasnost vijeća Okružnog suda u Bijeljini, koji sudi na štetu Bobar banke, a time i njenih povjerilaca“, navela je Novakovićeva i dodala da banka biva prinuđena obratiti se istražnim institucijama.

Bobar banka je u stečaju od januara 2017. godine. Ukupne obaveze koje ima prema povjeriocima iznose 185,2 miliona maraka. Na raspolaganju ima oko 43 miliona koji treba da služe za namirenje priznatih potraživanja povjerilaca.

(Capital)