Lijek protiv virusa korone raste u Hercegovini!?

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od Covida-19, svijet očajno čeka efikasnu vakcinu. A slatki pelin raste u Hercegovini.

Bosna i Hercegovina 06.10.2020 | 09:19

Svijet je u trci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv Covida-19 - neočekivane pošasti 21. vijeka, koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo. Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od korona virusa i to uz pomoć jedne "obične" ljekovite biljke - slatkog pelina, piše DW.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina Artemisia annuae, uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bioosnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

"Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je, takođe, ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uslovima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina", kaže Petar Mihić za DW.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u "službenoj" medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

Dr. med. spec Andrea Jurić za DW kaže da su se sa mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju Covida-19 ljekariv upoznali tokom pandemije.

"U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije Covid-19. Smatram da bi bilo veoma korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju", kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima širom svijeta, kaže da "sve ima itekako smisla".

Specifično nespecifično djelovanje

"I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost, kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice, AIDS-a itd., i na Covid-19.", kaže prof. dr. Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

"I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu, to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na Covid-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično-nespecifični - znači ima određen učinak", zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne vakcinu sa prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od Covida-19, svijet očajno čeka efikasnu vakcinu. Prema ovom bh. naučniku, ona mora biti najbolja i bez "prefiksa".

"Rekao sam da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najefikasnije, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa `rusko´, `kinesko`, `američko`, `britansko`, `tursko`... Što se mene osobno tiče, a radio sam širom svijeta, lično najviše nade polažem na britansku vakcinu s Oxforda. To je evropska vakcina, ispitano dominantno na Evropljanima, koji zemljopisno žive 'pod istim krovom', vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo", smatra prof. dr. Karamehić.

(DW)