Da li su alge krive za endemsku nefropatiju?

Prema riječima prof. Ćurčića, rezultate svog rada, objavljene u knjizi „Tokonomija i ekologija silikatnih algi u bunarima sa đermom na području Semberije“ uzima kao svoja naučna razmišljanja o mogućim uzročnicima endemske nefropatije. 

Republika Srpska 11.08.2020 | 18:00

Doktor bioloških nauka Milenko Ćurčić, profesor Pedagoškog fakulteta u Bijeljini nakon skoro četrdesetogodišnjeg istrajnog i značajnog naučno-istraživačkog rada na proučavanju silikatnih algi u bunarima sa đermom u ovoj ravnici, koje bi, eventualno, mogle biti jedan od uzročnika pojave opake bolesti bubrega endemske nefropatije koja još od polovine dvadesetog vijeka haraju Semberiji i drugim krajevima Srpske, Srbije i na Balkanu, objavio je naučnu studiju koja je već privukla pažnju naučne javnosti i krajeva u kojoj i dalje ima ove bolesti, tim prije što su dosadašnja izučavanja flore bunara u svijetu oskudna i što nema konkretnih i cjelovitih studija te flore. 

Endemska nefropatija zahvata posebna područja u Republici Srpskoj, u šamačkoj Posavini, Semberiji,  te u Srbiji, Bugarskoj i još nekim zemljama. Uzročnik ove bolesti još nije otriven, pa se navodi nekoliko faktora, među kojima se u posljednje vrijeme pominju voda i silicij.

 – Endemska nefropatija otkrivena je 1956. godine, pa su mnogi autori navodili razne pretpostavke o mogućim faktorima koji bi mogli izazvati njenu pojavu. Međi njima su povećanje olova u brašnu, neke bakterije, organski i neorganski toksini i virusi, zagađene vode za piće, neadekvatna ishrana i drugi.

Odlučio sam da istražujem floru u trideset i pet semberskih otvorenih bunara (sa đermom) u selima pored rijeka Save i Drine. Indetifikovano je osamdevet vrsta infraspecijskih taksa koje su nađene na mahovinama bubarskog zisa, u kantama za zahvatanje bunarske vode i na bunarskim sedimentima, napominje profesor Ćurčić.

Prema njegovim riječima rezultate svog rada, objavljene u knjizi „Tokonomija i ekologija silikatnih algi u bunarima sa đermom na području Semberije“ uzima kao svoja naučna razmišljanja o mogućim uzročnicima endemske nefropatije. 

– Istina, ovo se može uzeti hipotetički, ali će vrijeme pokazati koliko sam bio na pravom putu. Nažalost do današnjeg dana još nema pouzdanih podataka o uzročniku ovog teškog oboljenja, kaže Milenko Ćurčić.

Prva istraživanja u ovoj oblasti, sa bunarima, obavljena su početkom osamdesetih godina u šamačkoj posavini, pa je zato 1983. godine profesor Ćurčić odlučio da izučava ovu vrstu bunara u svom zavičaju, u Semberiji.

Izučavanja profesora Ćurčića prekinula su ratna dešavanja kod nas. Zato se tek sada pojavljuju rezultati njegovog rada  što je značajna osnova za dalji rad na izučavanju endemske nefropatije.

Utvrdio je i da su dna bunara pored rijeke Save od ilovače, a u onim pored rijeke Drine imaju šljunak, pjesak i kamen.

Profesor Milenko Ćurčić ima veoma bogatu bibliografiju. Autor je više univerzitetskih udžbenika i udžbenika za osnovnu školu, te brojnih naučnih i stručnih radova objavljenih u domaćim i inostranim časopisima.

Dao je i značajan doprinos izučavanju raritetne ribe ubmbra krameri u jedinoj evropskoj tresavi Gromiželj u Velinom Selu.

(BN)