Žila kucavica Bijeljine- Ulica koja je uvijek dobijala imena državnika

Kada bi ste krenuli u upoznavanje Bijeljine, najbolja početna tačka za to bi bila Karađorđeva ulica, od zgrade opštine do Sokolskog doma, u samom centru grada. Gotovo da ne postoji građevina koja ne krije neku tajnu i koja nema istoriju, a zahvaljujući raznim stepenima zaštite, priče koje se kriju iza njihovih vrata nije pokrio beton i dekor savremenog doba, još uvijek. Mijenjale su se fasade starih zgrada, ali i imena...

Republika Srpska 18.07.2020 | 22:28
Žila kucavica Bijeljine- Ulica koja je uvijek dobijala imena državnika

“Ova ulica je uvijek dobijala imena državnika, najznačajnijih političkih ličnosti. Za vrijeme Austro-ugarske zvala se Vilma Štrase, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije zvala se Ulica kralja Aleksandra, naravno pa za vrijeme SFRJ-Titova, odnosno ulica Maršala Tita, i od 1992. godine zove se Karađorđeva. To je inače stari bijeljinski Korzo i jedna od žila kucavica Bijeljine, jedna od najznačajnijih arterija grada”, pojašnjava kustos u Muzeju Semberije, Zoran Midanović.

Zgrada Muzeja, na samom početku ulice sagrađena je davne 1876. godine i mijenjala je namjene tokom godina.

“Prvo je bila prvo zgrada turske administracije, pa zgrada predstavništa za vrijeme Austro-Ugarske, pa Sud do 1963. godine, dok nije napravljena današnja zgrada Suda. Pa je bila osnovna škola ovdje, današnja “Knez Ivo od Semberije” od 1963.-1977. i nakon toga, od 1978. pa do dana današnjeg, Muzej”, kaže Midanović.

Preko puta Muzeja je zgrada opštine, najznačajnija u Bijeljini. Midanović kaže da tender za nju potiče iz 1910. godine. Projektant je izvjesni Simo Simić, rodom iz Tuzle. Posle Muzeja, nalazila se Komunalna škola.

“Odnosno osnovna škola iz vremena Austro-Ugarske, napravljena 1886. godine, u kojoj je između ostalog, kao što i stoji na tabli na zgradi služio  kao učitelj Silvije Strahimir Kranjčević, jedan poznati hrvatski pjesnik, od 1888.-1892. godine.

 

"Posle je prešao u Livno, koje je tada važilo za bosanski Sibir, ko god nije valjao za ostale gradove slali su ga u Livno, koliko se sjećam to je bio slučaj i sa Jovanom Dučićem”, nadovezuje se Midanović.

Preko puta nje je jedna od najljepših zgrada u Bijeljini, zgrada Komunalne banke, jedina u renesansnom stilu, napravljena 1905.-1906. godine. 

“Pa nakon nje je zgrada današnje Muzičke škole, gdje se nalazila Prva srpska štedionica, zgrada iz 1909. godine. Prvi srpski bankarski zavod, koji su držali srpski kapitalisti, za vrijeme Austro-Ugarske se tu nalazio. Preko puta nje je se nalazi čuvena kuća sa onim lijepim balkonom koja je pripadala apotekaru Aleksiću, a on je bio između ostalog bio poznat i kao glumac u amaterskom pozorištu “Scena” prije II svjetskog rata. Dakle bio je jedan od najuglednijih građana tadašnje Bijeljine. Pa dalje, preko puta se nalazila jedna kuća, koja više ne postoji, ali interesantno da je tu rođen jevrejski slikar Haim Pinto, 1907. godine, 1970. je umro. Nakon što se preselio u Tuzlu gdje je živio do početka II svjetskog rata, seli se u Meksiko, i tamo je radio kao profesor na Likovnoj akademiji. To je vjerovatno jedan od najvećih slikara koga je Bijeljina dala, a eto interesantno da je malo poznat u našoj sredini”, dodaje kustos u Muzeju Semberije.

1892. godine, na mjestu današnje Autobuske stanice, izgrađen je Hotel “Drina”, jedna od najljepših građevina koju je Bijeljina imala, nažalost, srušen krajem 60-tih godina prošlog vijeka, a decembra 1970. otvoren novi Hotel “Krin”, preko puta. Tu, na takozvanoj Jevrejskoj meraji, nalazila se prva i jedina bijeljinska sinagoga.

“Napravljena 1895. godine, a srušena posle II svjetskog rata. Tu su bijeljinski Jevreji imali svoj hram. Djelimično su bili Seferadi, odnosno španski Jevreji, a djelimično Aškenazi, odnosno njemački Jevreji, ali su imali zajedničkog rabina i molitvu”, naglašava Zoran Midanović.

Dalje niz ulicu izdvaja se kuća Marića.

“Jevrejska kuća, ako se ne varam je tu bila, gdje je živio doktor Semo Jakov, a posle advokat Marić. Tu je rođen poznati neuropsihijatar Jovan Marić koji je napisao onu čuvenu knjigu “Kakvi smo mi Srbi”. Dakle u ovoj ulici je bilo prilično “selebritija”, što bi se reklo današnjim riječnikom. Na lijevoj strani, na kraju ulice živio je apotekar Mlinarić, nekoliko apotekara je u ilici živjelo. Ulica se završava Sokolskim domom napravljenim između 1929. i 1932. godine, koji se, evo konačno i renovira”, dodaje Midanović.

Pošto je Karađorđeva ulica dugo bila korzo, tu su Bijeljinci išli u šetnju, odnosno špacirung. A on se završavao u bivšem Hotelu “Drina”, centru kulturnog i zabavnog života u Bijeljini na piću, sjedeljci, razgovoru i plesu...

BN TV

Komentari / 8

Ostavite komentar
Name

Brčanska malta

18.07.2020 21:52

Svaka cast za tekst. Očekujemo nastavke i za druge dijelove Bijeljine.....

ODGOVORITE
Name

Re brcanska malta

19.07.2020 09:54

A koliko to dijelova Bijeljina ima? Citav centar Bijeljine na 2 dunuma, budite ozbiljni!

Name

Srboljub Vlahović-Ciganović

18.07.2020 22:08

Previše istorije, rekao je jednom jedan čovjek porijeklom sa pobjedničkog kamena crkvenog vrha.

ODGOVORITE
Name

xyy

19.07.2020 06:26

Tekst je divan ! Bilo bi lijepo da nam, s vremena na vrijeme, poklonite članak o istoriji našeg grada . Mi, koji smo rođeni u ovom gradu , volimo da se prisjetimo nekih starih i lijepih vremena , prošlosti našeg grada.Hvala vam .

ODGOVORITE
Name

GB

19.07.2020 09:42

A ujedno da shvatimo da poznavanjem proslosti naucimo da postujemo I svoju buducnost, a ne da skrnavimo I uklanjamo nasu istoriju, kao sto se desilo sa parkom pored hotela Drina Koji je trajno uklonjen da bi se postavilo najvece ruglo u gradu, parking. I Niko be zna da je na tom mjestu bila Sinagoga.

Name

Злата

19.07.2020 15:36

Једном сам дошла у Бијељину, веома млада. Радила сам свој посао и заволела и град и народ пуним срцем. Данас кад су прошле године, а скоро и живот, болно ми сећање на све те дивне дане и дивну Бијељину која је била предивна да свим својим различитостима. Сузе ми пођу док читам Ваш текст.велики поздрав и пишите нам још о граду наше младости.

ODGOVORITE
Name

Branko gidic

19.07.2020 16:08

Skola se zvala Fadil Jahic Spanac.

ODGOVORITE
Name

Silvana

08.07.2021 17:45

Lijepo ste sve opisali. Znam svaku kucu,vrata,prozor...Vracaju se sjecanja. Kod Sinagoge su zivjeli svi jevreji. Poznajem jednog lično,mama mu je rodjena u Bijeljini,bio moj zubar,ovde u CH. Bijeljinka

ODGOVORITE