"Virus je mutirao i još je agresivniji i opasniji za ljude"

Naučnici sumnjaju da promjena poboljšava sposobnost korona virusa da se čvrsto prilijepi za sluznicu nosa ili očiju kako bi započeo proces infekcije.

Svijet 13.06.2020 | 13:45

Naučnici već mjesecima istražuju da li je novi korona virus mutirao i postaje li više prenosiv ili smrtonosniji. Novi dokazi upućuju na to da je potvrdan odgovor na gotovo sva pitanja s obzirom na to da je virus mutirao i sada može zaraziti više ljudskih ćelija.

Svi živi organizmi mutiraju i prilagođavaju se kako bi maksimizirali preživljavanje u svojoj okolini, pa tako i korona virusi. Naučnici kažu da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo da li je mutacija koronavirusa promijenila tok pandemije te ostaje nejasno da li je ova mutacija smrtonosnija, piše CNN.

Odmah nakon pojave koronavirusa, istraživači su početi tražiti obrasce promjene među desetinama hiljada sekvenci virusnih genoma novog koronavirusa. Sve podatke do kojih dođu, istraživači unose u zajedničku bazu podataka. Podaci su otvorenog tipa, što znači da im mogu pristupiti svi oni koji imaju računar.

Na prve promjene korona virusa upozorili su istraživači koji su vješti u dešifriranju poruka virusa HIV-1, koji uzrokuje AIDS. Praćenje promjena i ponašanja virusa istraživačima može dati veći uvid na reakciju virusa na antivirusne lijekove. Kako kažu, kada saznaju priču koju pričaju virusni genomi, mogu odabrati koje će lijekova koristiti za liječenje određenog soja virusa.

Istraživači koji su proučavali korona virus ili SARS-CoV-2 genom, primijetili su da jedna mutacija dominira nad svim ostalima. U slučaju korona virusa, mutacija utiče na proteine u šiljcima pomoću kojih se virus kači za ljudski organizam. Šiljci su od posebne važnosti u životu korona virusa, jer predstavljaju mehanizam koji omogućava virusu da se veže za ćeliju domaćina prije nego što ga zarazi. 

Nakon analize prve mutacije korona virusa, naučnici sumnjaju da promjena poboljšava sposobnost korona virusa da se čvrsto prilijepi za sluznicu nosa ili očiju kako bi započeo proces infekcije.

Ipak, mnogi sumnjaju u ovu analizu. S obzirom na to da su se istraživači oslanjali samo na javno dostupne podatke i računarske analize genoma virusa, nisu bili u mogućnosti konačno zaključiti da je njihova ideja jedino razumno objašnjenje za pojavu novog dominantnog soja korona virusa.

S druge strane, istraživanje jasno pokazuje da se virus razvija. Takođe je utvrđeno da je mutacija virusa u laboratorijskim uslovima bila gotovo deset puta zaraznija od ostalih sojeva korona virusa. Uz genomske analize koje su pokazale da je taj soj postao dominantan, moglo bi se objasniti zašto se novi korona virus tako širio u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i Latinskoj Americi.

Kineski ljekari primijetili su na sjeveroistoku Kine da su novozaraženi duže nosili virus, to jest da im je potrebno više vremena da budu negativno testirani na virus. Takođe su otkrili da je pacijentima potrebno duže vremena da pokažu simptome na bolest Covid-19.

Istraživači upozoravaju da bi virus mogao mutirati kako bi postao još uporniji i kako bi duže preživljavao, jer oni koji ga nose duže vrijeme, imaju veće mogućnosti da zaraze druge.

(Agencije)