Novi problemi: Gostiju malo, a pristižu troškovi

Ugostitelji u Republici Srpskoj, koji su prije desetak dana krenuli da rade nakon dvomjesečne pauze, poručuju da ne pamte da su bili u goroj poziciji, te da se suočavaju s drastičnim padom prometa.

Republika Srpska 22.05.2020 | 12:12

Kako nam je potvrđeno u Udruženju radnika zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu RS, kafići u proteklih 10 dana, u poređenju sa periodom prije nego što je i kod nas stigao korona virus, bilježe čak upola manji promet. 

Predsjednik ovog udruženja Željko Tatić naglašava da je situacija u restoranima još gora.

– Broj gostiju koji posjećuju ugostiteljske objekte je prepolovljen, a promet, u odnosu na vrijeme prije korone, manji je za čak 50 odsto. Jedan od razloga ovako loše situacije po nas svakako je i to što su ljudi i dalje uplašeni, jer stalno slušaju priče da se epidemija može vratiti u punoj snazi. Zato, između ostalog, izbjegavaju da idu i u kafane i restorane – objašnjava Tatić za Srpskainfo.

Ključ u bravu

Ne krije da se plaši da bi već od 1. juna mnogi ugostitelji, čak između 15 i 20 odsto njih, mogli da stave ključ u bravu.

– Nažalost, onda će se mnogi ljudi naći na birou za nezaposlene. U međuvremenu, neki ugostitelji su morali otpustiti radnike, jer nisu radili. Onda su opet počeli da rade i sad im treba konobara, ali ne zato što imaju puno posla, nego zato što neko mora da radi, bez obzira na broj gostiju – ističe Tatić.

Prema njegovim riječima, činjenica je da nema dovoljno pomoći ugostiteljstvi i turizmu.

– Naprimjer, još nismo dobili ni obećanu platu za april. S druge strane, potrošnja je jako loša. Činjenica je da će u većim gradovima lokali u centru nastaviti da rade, ali šta ćemo s periferijom i manjim sredinama iz kojih nas svakodnevno zovu, pitaju šta da rade i traže pomoć – kaže Tatić.

Navika

Dodaje da je jedan od razloga pada prometa u ugostiteljskim objektima i to što su ljudi izgubili naviku odlaska u kafanu.

– Ona jeste luksuz, ali većina nas je stekla naviku odlaska u kafiće. Onda je uslijedila dvomjesečna zabrana rada, pa su mnogi, umjesto u kafanu, počeli da po kafu idu u pekare. Da bismo sačuvali privredu, odnosno sektor ugostiteljstva i turizma, te radna mjesta u ovim oblastima, poslodavcima je potrebna pomoć. Zato ćemo od lokalnih zajednica tražiti smanjenje nameta jer su isti nameti ostali, a promet je daleko manji. Od republičke vlasti tražićemo jednokratnu finansijsku pomoć, a apelujemo i na inspektore da, ako utvrde neku nepravilnost, ne kažnjavaju ugostitelje, jer će nas to dodatno unazaditi – poručuje Tatić.

Ruže ne cvjetaju ni ostalim preduzetnicima, koji se od 11. maja, kad su krenuli da rade, suočavaju s povećanim troškovima, a malim prometom.

Frizeri

Kad je riječ o frizerima, i njihovi saloni bilježe kudikamo manju posjetu, skoro za trećinu, nego prije proglašenja vanrednog stanja u Srpskoj.

Pojedini su već poskupili svoje usluge, dok mnoge njihove kolege razmatraju sličan potez, ako se situacija u što skorije vrijeme ne vrati u normalu.

Ako ovakva situacija potraje, poručuju da neće imati izbora nego da smanje broj zaposlenih ili podignu cijene svojih usluga što im, kako kažu, zbog mušterija nije u interesu.

– Međutim, situacija je prilično teška i imamo sve manje prostora da zaradimo toliko da možemo da pokrijemo sve izdatke. Imamo manje mušterija nego ranije, i to ne samo zbog preventivnih mjera, koje su na snazi s ciljem sprečavanja širenja epidemije korona virusa, nego i zbog toga što mnogi ljudi i dalje strahuju od odlaska u neki zatvoreni prostor – kaže vlasnica jednog banjalučkog frizerskog salona.

Pomoć za april

Za dodjelu pomoći privredi za april, iz Fonda solidarnosti za obnovu RS, prijavilo se 17.158 privrednih subjekata, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva privrede i preduzetništva RS. Prijave su se, podsjećamo, primale do kraja prošle sedmice.

– Pravna lica i preduzetnici su među razlozima za podnošenje prijave najčešće navodili zabranu obavljanja djelatnosti i smanjen obim poslovanja, dok se dio odnosio na potpuni ili djelimični prestanak rada. Najviše je prijava privrednih subjekata iz sektora trgovine, preduzetničke djelatnosti i prerađivačke industrije – podaci su ovog ministarstva.

Upozoravaju i da pojedine prijave nisu adekvatno popunjene, odnosno ne sadrže sve podatke i priloge koje je bilo neophodno dostaviti prilikom popunjavanja elektronskog obrasca, te da se ministarstva susreću s poteškoćama kod kompletiranja spiskova, što zahtijeva dodatne provjere, te usporava proces. Sva ministarstva rade analizu podataka i kompletiranje spiskova u skladu s kriterijumima iz Uredbe koja se odnosi na ovu pomoć Vlade RS.

Prema podacima Ministarstva, do juče je obrađeno i Poreskoj upravi RS  dostavljeno 7.773 prijave privrednih subjekata kojima je zabranjen rad ili su potpuno prestali s radom u aprilu.

(Srpskainfo)