Mediteranska panika: Da li će turisti ipak doći?

Vlasnici apartmana i hotela širom Mediterana prolaze kroz dramu - hoće li turisti ipak doći? Treba li početi s pripremama, šta je alternativa i kako inače zaraditi novac, postavlja pitanje Deutsche Welle (DW).

Region 10.05.2020 | 12:50

Jorgos Katikas zajedno sa roditeljima vodi mali hotel u rodnom gradu Retimno, na ostrvu Krit. Posao se inače zahuktava već početkom maja, kada stižu prve rezervacije za ljeto.

Ali, ove godine on još razmišlja da li se ovog ljeta uopšte isplati otvoriti hotel za goste.

"Kako sada stvari stoje, mislim da ne", kaže Katikas za DW.

Zbog ograničenja putovanja, gosti iz inostranstva možda uopšte neće moći da dođu. Istovremeno, tu su strogi higijenski propisi, a pritom niko ne govori koje mjere su zaista neophodne.

"Svašta se priča - recimo da prostor u kome se doručkuje mora da ostane zatvoren i da iz higijenskih razloga doručak gostima treba da se dostavi u sobe. Ali to znači da bi samo zbog doručka morao da zaposlim nove radnike, a to sebi ne mogu da priuštim", žali se Katikas.

"Ekonomski gledano hotelijerstvo gotovo da više nema smisla", žali se Aleksandros Angelopulos, direktor renomiranog hotelskog lanca Aldemar i generalni sekretar Udruženja hotelijera u Iraklionu, glavnom gradu Krita.

On za kaže da su najteže pogođeni luksuzni hoteli jer su mnogi ostali bez novca.

"Mnogi hoteli se preko zime intenzivno renoviraju. Radovi su već 90 odsto gotovi i sada treba da se plate, ali očekivani prihodi za ovo leto izostaju", rekao je.

A onda je tu i drugi, još veći problem: "Ako se svi hoteli u Iraklionu otvore i ponude 4.000 krevata, a dođe samo 1.000 gostiju, onda bi moglo da dođe do rata sa cenama koji bi nas sve ekonomski uništio", dodao je.

Strane turističke agencije će onda pokušati da spuste cijene, a to ne bi smjelo da se desi. Riječ je o usaglašavanju ponude i potražnje, objašnjava Angelopulos.

Dok Evropska unija pokušava da se izbori za zajedničku liniju kada je reč o ukidanju trenutnih ograničenja za putovanje, Austrija planira da krene svojim putem. Pojedine zemlje članice EU bi mogle bilateralno da se dogovore i otvore svoje granice i ako sloboda kretanja u Evropi tokom leta ostane ograničena", objašnjava austrijska ministarka turizma Elizabet Kestinger.

U Grčkoj su podijeljene reakcije kada je riječ o tom prijedlogu.

Lisandros Cilidis, predsjednik udruženja grčkih turističkih agencija (FEDHATTA), takav prIJedlog kritikuje, jer smatra da on podriva zajedničko evropsko tržište.

"U tom slučaju, turizam bi bio poput Evrovizije, jer bismo favorizovali samo nama prijateljske zemlje", rekao je Cilidis.

Sa druge strane, Angelopulos je otvoren prema austrijskom predlogu. On smatra da je izgubljeno dragoceno vreme i da još mnogo vremena može da prođe dok sve zemlje EU ne postignu dogovor. Zato zaključuje da su bilateralni dogovori najbrži i najsigurniji način kako bi se barem nešto postiglo.

Turizam je u Grčkoj glavni motor privrede, čini 24 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u velikoj mJeri je zaslužan što je zemlja uspešno preživela dužničku krizu i što je 2018. godine završila sa spasilačkim programom partnera uz EU.

Na ostrvima poput Krita i Rodosa, 80 odsto prihoda je od turizma. Ako ljetnja sezona padne u vodu, 900.000 radnih mesta biće dovedeno u opasnost, upozorava Angelopulos.

(DW)