Dugovi Elektroprivrede RS i Trebinja su za Hercegovce mnogo opasniji od virusa korona!

Rodoljub Drašković, predsjednik koncerna ”Swisslion”, u intervjuu sa novinarom Nebojšom Kolakom, između ostalog, govorio je i o tome da li očekuje da se i drugi privredni faktori, a pogotovo Elektroprivreda Republike Srpske, čije je sjedište u Trebinju, uključe u pomoć onima koje je trenutna situacija vezana za pandemiju korona virusa najviše pogodila, kao što je učinio on lično.

”Realno ne računam. Elektroprivreda Republike Srpske je po završnim računima za 2019. godinu u velikim gubicima. Elektroprivreda zajedno sa budžetom Grada Trebinja je kreditno zadužena preko 150 miliona konvertibilnih maraka. To je daleko opasniji virus za Hercegovinu od pandemije korona virusa. Najavljuju tehnološke viškove, otpuštanje radnika, smanjivanje plata. Lično ću se suprotstaviti tim mjerama, a očekujem od zaposlenih u Elektroprivredi RS da će me podržati.

U ovom vremenu, kada nas čekaju teška ekonomska kriza, da se sankcionišu zaposleni, da se ugrožava socijalni status porodica, to dozvoliti neću. Elektroprivreda je u vlasništvu naroda Hercegovine, to je naslijeđe od Jugoslavije, to je nacionalno dobro naroda Hercegovine, i žalim što narod Hercegovine toga nije svjestan. Lokalne samoupravo nisu blagovremeno pratile stanje nje (ERS).

Nisam zadovoljan saradnjom sa Gradskom upravom u Trebinju

Govoreći o saradnji sa lokalnim samoupravama istočne Hercegovine, a ovom prilikom konkretno sa Trebinjem, Drašković kaže:

”Nisam zadovoljan. Uvjeren sam da u organima Gradske uprave, u stručnim službama, ima sposobnih, ali im nije dozvoljeno da profesionalno odrađuju svoj posao. Ti kadrovi o kojima govorim su sposobni da sarađuju, kako sa građanima, tako i sa privredom, da pomažu u ostvarivanju njihovih zakonskih prava. Kriv je politički sistem koji se mora mijenjati. Sadašnji sistem ja zasnovan na temeljima otuđenih centara moći.

Dakle, sve te institucije, koje bi trebale biti profesionalne, imaju nalogodovca kako će se odnositi prema određenim partijama, privrednim subjektima, tako i građanima.

Ono što očekujem od lokalne zajednice je daleko od stvarnosti. Konkretno u IAT imam velike probleme – naslijeđene dugove, skoro cijela imovina IAT je pod hipotekom. Podnosimo zahtjeve na osnovu zastarjelosti da se otpisuju ta stara potraživanja, stručne službe u Trebinju su sposobne za tako nešto, ali imaju svog nalogodavca. Ja ću sigurno ostvariti svoja prava, pa makar na međunarodnom sudu.

Na pitanje šta ako se dogodi blokada računa i prinudna naplata spornih potraživanja, Drašković odgovara kontrapitanjem:

“A šta ako se u Hercegovini dogodi buna protiv dahija?!”, zapitao se Drašković.

Izgleda da su Hercegovci svugdje uspješniji nego u Hercegovini

O viziji razvoja istočnohercegovačkog kraja, kao i o tome šta narod Hercegovine treba da učini da bi se ta vizija ostvarila, Drašković kaže da je zadovoljan ”svojim hercegovačkim narodom”, ali…

”Prije svega, ja sam zadovoljan hercegovačkim narodom, svojim hercegovačkim narodom. Kao u svakom narodu, tako i ovdje ima kukolja, ali to je vrijedan narod, pametan narod, uspješan narod, ali izgleda da su Hercegovci uspješniji svugdje nego u Hercegovini.

Nivo društvene izgrađenosti i političke demokratije nisu riješeni u Hercegovini, prije svega, narod mora da se oslobodi od političkog virusa koji traje skoro punih 30 godina. Treba da se prihvate posla, a posla ima, samo na ovim projektima o kojima sam maloprije govorio, poljoprivrednim poslovima, poslovima u turizmu, industrija jeste u zaostatku ali i tu vidim budućnost da se mnogi proizvodni kapaciteti u Hercegovini mogu podići, prije svega za proizvodnju organske hrane.

Treba razmišljati o slozi, solidarnosti, jedinstvu, o vraćanju mladih, jer Hercegovci moraju razmišljati o tome da svoju djecu vraćaju, da tu rade i stiču iskustva. Posla u Hercegovini ima i biće ga! Samo pod tim uslovima, Hercegovina može dostići nivo standarda i ekonomske razvijenosti kneževine Monako”, zaključuje na kraju razgovora Drašković.

(Moja Hercegovina)