OEBS: Obezbijediti slobodu izražavanja i rada medija u BiH

Predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Désir i šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH) Kathleen Kavalec su danas izrazili svoju zabrinutost povodom najava o uvođenju novih mjera protiv širenja panike i „lažnih vijesti" o koronavirusu u BiH.

Bosna i Hercegovina 23.03.2020 | 18:56

Republika Srpska  je objavila dekret prošlog četvrtka koji, tokom vanrednog stanja, uključuje novčane kazne za širenje „lažnih vijesti" i izazivanje panike o virusu u medijima i na društvenim mrežama.

Prema izvještajima medija, slične mjere su takođe usvojene u Brčko Distriktu, dok je ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine predložio Vladi Federacije BiH da uvede zabranu u vezi sa iznošenjem „lažnih vijesti" ili tvrdnji.

„U potpunosti razumijem cilj da se uhvati u koštac sa širenjem lažnih informacija koje stvaraju paniku i nered tokom ove zdravstvene krize, ali navedeni propisi ne treba da sprečavaju slobodno djelovanje novinara niti njihovu sposobnost da izvještavaju o pandemiji i da pruže informacije koje su neophodne javnosti. Mediji su nezamjenjivi saveznik u pružanju važnih informacija građanima i u borbi protiv 'lažnih vijesti'", rekao je Désir.

Ambasadorica Kavalec je ovim povodom istakla: „Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini nije upoznata sa svim detaljima navedenih mjera, no najbolji odgovor na širenje lažnih vijesti je u čestoj komunikaciji vlasti sa građanima, kako bi im se pružile pouzdane informacije o preduzetim mjerama, pravima i obavezama fizičkih i pravnih lica i o tome kako da se ponašaju u ovom vremenu izazova. Cenzura i ograničavanje slobode izražavanja nisu korisne i mogu podrivati povjerenje u institucije."

Désir i Kavalec su se pozvali na zajedničku izjavu koju je predstavnik OSCE-a za slobodu medija objavio prošle sedmice, zajedno sa Davidom Kayeom, specijalnim izvjestiocem UN-a o  promociji i zaštiti prava na slobodu mišljenja i izražavanja i Edisonom Lanzom, specijalnim izvjestiocem IACHR-a za slobodu izražavanja, u kojoj je između ostalog naglašeno sljedeće:

„Od suštinske je važnosti da se vlade i kompanije koje pružaju usluge interneta bave dezinformacijama, prvenstveno tako što će sami pružati pouzdane  informacije. To može da bude u obliku snažnih poruka upućenih javnosti, pružanja podrške porukama upućenim putem javnih servisa i hitne podrške javnim emiterima i lokalnim novinarima (na primjer, putem vladinih reklamnih poruka na temu zdravlja stanovništva)."

(BN)