Šarović upozorava: Neko se igra sudbinom domaćih farmera

Bosna i Hercegovina svake godine uveze velike količine jeftinog goveđeg mesa iz zemalja Evropske unije zahvaljujući, prije svega, prethodno loše ispregovaranom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, po kome hiljade tona mesa može da se uveze bez carine.

Bosna i Hercegovina 17.03.2020 | 07:29

Piše Mirko Šarović

Da stočarstvo kao važan poljoprivredni sektor u zemlji ne bi u potpunosti propao zbog ogromne konkurencije iz EU, prije nekoliko godina dogovorili smo izuzetno povoljan aranžman za izvoz svježeg iskoštenog mesa u Tursku, u količinama koje su od 2015. godine do danas, na godišnjem nivou, varirale od 5.000 do 10.000 tona.

Imajući u vidu broj stočarskih farmi i njihov potencijal, u toku jedne godine, turskom tržištu možemo ponuditi do 8.000 tona goveđeg, odnosno junećeg mesa. Ako bi se aranžman stabilizovao i bio predvidiv na duže staze, ta količina bi se i rapidno povećavala, što bi unaprijedilo i održalo ovu važnu granu naše poljoprivrede.

No, kako stvari sada stoje – izvoz mesa u Tursku trenutno ide u lošem pravcu. Stotine ljudi, preduzeća i ogroman novac domaćih proizvođača uložen u tov junadi mogao bi biti izgubljen zbog trenutno loše organizacije posla oko izvoza mesa u Tursku, od strane aktuelnog Savjeta ministara BiH i uvođenja u posao kompanija koje nisu odgovorile zadatku. Prethodnih godina, izvoz junećeg mesa u Tursku pripreman je dugo i strpljivo. U svom ministarskom mandatu, sa mojim saradnicima, uložio sam ogroman trud da domaćim proizvođačima otvorimo vrata ovog velikog i značajnog tržišta, uprkos činjenici da Turska ima dovoljne količina mesa na svom tržištu.

Izvoz značajnih tona iskoštenog junećeg mesa poboljšao je spoljnotrgovinski bilans zemlje i razmjenu sa Turskom, ali i doveo do novih ulaganja i povećanja stočnog fonda oba entiteta.

Važno je podsjetiti da je potpisivanjem novog Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom 2018. obezbijeđen izvoz čak 15.000 tona različitih vrsta svježeg mesa, što je bila jedna nova i velika šansa za naše male uzgajivače, ali i velike farmere i mesnu industriju uopšte. Nažalost, kako sada stoje stvari, veliko je pitanje hoće li se u 2020. izvesti ijedna hiljada tona mesa.

Novi saziv Savjeta ministara BiH i resorno ministarstvo nisu se najbolje snašli u organizaciji i implementaciji aranžmana sa Turskom. Pored problematičnih kompanija koje su uveli u posao, postoje i sumnje koje treba do kraja rasvijetliti –  da se vrši uvoz živih goveda iz nekih susjednih zemalja, a meso od njih pokušava proslijediti u Tursku kao domaće!

O ovim sumnjama treba provesti detaljnu istragu jer su domaći farmeri, zbog hiljada grla neprodate stoke, dovedeni u očajno tešku situaciju.

Smatram da je bilo krajnje neodgovorno i opasno u ovaj posao uvoditi kompanije koje su zbog sumnja u malverzacije i slanje u Tursku zdravstveno neispravnog mesa već bile predmet istraga i skidanja sa liste izvoznika. Posebno zabrinjavajuće je da je, uz drastičan pad izvoza mesa u Tursku, istovremeno povećan uvoz mesa u BiH. Kao posljedicu imamo veliki zastoj u otkupu žive stoke od domaćih farmera, što ih dovodi u veoma loš ekonomski položaj. Domaći proizvođači plaćaju cijenu loše politike i profiterskih interesa.

Činjenice govore da je u 2015. odnosno u prvoj godini mandata prošlog saziva Savjeta ministara izvoz mesa iz BiH povećan za 70 odsto. Danas su svi ekonomski parametri zemlje u stalnom padu.

Prioritet izvoza treba i mora da bude izvoz mesa domaćih farmi, jer uspješnije poslovanje i razvoj naših firmi upravo je i bio smisao sklapanja aranžmana sa Turskom.

I zato niko nema pravo da, isključivo zbog vlastitog interesa, pravi nepopravljivu štetu privrednicima BiH.

(Srpskainfo) 

(Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija)