Pismo akademika Republike Srpske u vezi Sreberenice

Akademska zajednica Republike Srpske izrazila je zabinutost najavom da se u Parlamentarnoj skupštini BiH nametne zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Republika Srpska 12.03.2020 | 15:27

Smatraju da ukoliko do toga dođe, bilo kakva priča o eventualnom miru i suživotu pada u vodu, jer će jedan narod uvijek pratiti obilježje genocidnog, što u slučaju Srebrenice ne bi smjelo da se dogodi.

Zbog toga, desetine imena iz akademske, naučne i intelektualne zajednice ukazali su u otvorenom pismu domaćoj i svjetskoj javnosti na štetnost donošenja jednog ovakvog zakona.

Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, o kome se priča u posljednje vrijeme, i njegovo eventualno donošenje, obesmisliće svaki naredni pokušaj istraživanja o tome šta se to dogodilo u Srebrenici 1995. godine, poručuju akademski i naučni radnici iz Republike Srpske koji se bave ovim pitanjem. Kažu da se pismom ne negira nijedan zločin koji se dogodio u periodu 1992-1995 godina, ali da ono što se dogodilo u Srebrenici nije genocid.

„Mi smo ustali protiv toga da se da etiketa cijelom srpskom narodu za zločine pojedinaca. Pojedinci iz srpskog naroda su odgovarali. Ima više stotina ljudi koji su kažnjeni za onu što su učinili u Srebrenici i na drugim mjestima“, kaže Slobodan Nagradić.

Predstavnici Akademske zajednice saglasni su i da je Haški tribunal u slučaju Srebrenice zloupotrebio Konvenciju UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina iz 1948. godine, sužavajući definiciju genocida na lokalni nivo, a što je kasnije preuzeo i Međunarodni sud pravde u presudi „BIH protiv Srbije“.

U pismu se navodi da do sada nije predočen nijedan dokument koji bi potvrdio genocidnu namjeru za uništavanje Bošnjaka kao grupe.

„Sudske presude same po sebi ne pišu istoriju. One su važan činilac u razumijevanju istorije, ali ne pišu istoriju. Ako bi neko pitao da zbivanja u Srebrenici nisu genocid, šta onda jesu? Onda ja kao pojedinac možda mogu da dam neko svoje mišljenje pa da kažem da to zaista jeste bio ratni zločin, da jeste bilo masovno ubistvo, ali šta nije bilo, onako kako mi to možemo da vidimo i pročitamo, nije bio genocid prema onome kako je genocid definisan“, kaže istoričar Željko Vujadinović.

Naučnici koji se ovim pitanjem bave i po deset i više godina kažu kako sve upućuje na to da se radi o smišljenom projektu, jer su optužnice za genocid podizane prije izvođenja bilo kakvih dokaza, a da su činjenice tokom samog procesa ili prikrivane ili zanemarivane. 

„Neko osjeća potrebnim da zabrani negiranje, što je sud presudio. Možete misliti koliko vrijedi ta istina ako je nju potrebno štititi zakonom.“, dodaje profesor Branko Dokić.

Dugogodišnji akademski i naučni radnici podvlače da se ovim pismom međunarodnim organizacijama, ne obraćaju ispred institucija Republike Srpske, već isključivo kao pojedinci koji strahuju da će pomenuti zakon ugroziti bilo kakvu saradnju i sam položaj naroda u BiH, a srpskom narodu, nanijeti nesrazmjernu štetu.

BN TV