Samit u Parizu kad se ukinu takse na robu iz Srbije

Kosovski premijer Aljbin Kurti najavio je delimično i postupno ukidanje taksa na robu iz Srbije, što bi, ako se ostvari u punom obimu, s obzirom na neka Kurtijeva uslovljavanja, moglo da dovede do skorog održavanja samita u Parizu, koji je nedavno najavio predsednik Francuske Emanuel Makron.

Srbija 02.03.2020 | 21:32
Samit u Parizu kad se ukinu takse na robu iz Srbije

Nemačka i Francuska blisko koordiniraju pripreme za održavanje tog samita, koji bi bio neka vrsta nastavka sastanka koji je održan u Berlinu prošle godine. Ovo je "Blicu" potvrđeno u kabinetu kancelarke Angele Merkel. S druge strane, iz Brisela za "Blic" naglašavaju da bi novi samit „omogućio diskusiju o koracima potrebnim za stvaranje potpunog poverenja” između Beograda i Prištine.

Podsetimo, Kurti je pre četiri dana najavio da bi s ukidanjem taksa trebalo da bude završeno 1. aprila, doduše uz određena uslovljavanja, koja su odmah odbili i Srbija ali i SAD. Ako se Kurtijevo obećanje ne završi kao prvoaprilska šala, okupljanje zvaničnika iz Prištine i Beograda za istim stolom ne bi trebalo da bude daleko. To je i najavio i sam francuski predsednik Emanuel Makron, uz sugestiju da bi Kurti prvo trebalo potpuno da ukine takse.

Da vodi Borelj

Šta kažu ostale strane koje je Makron označio kao partnere? "Blic" je zatražio odgovore na pitanja šta nemačka kancelarka Merkel misli o ovoj ideji, da li je voljna za saradnju i kada bi samit mogao da bude organizovan. Stigao je odgovor da su vrlo raspoloženi da učestvuju, i da ga doživljavaju kao nastavak susreta u Berlinu prošle godine.

- Nemačka u potpunosti podržava brzi nastavak dijaloga koji bi vodila Evropska unija o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, pod pokroviteljstvom visokog predstavnika EU Đozepa Borelja kao posrednika. U tom kontekstu, Francuska i Nemačka blisko koordiniraju nastavak sastanka koji je održan 29. aprila 2019. u Berlinu - rekli su nam u službi za medije kancelarke Merkel.

Istu volju pokazuje i sam visoki predstavnik EU Đozep Borelj. Njegov portparol Petar Stano rekao je za "Blic" da obe strane imaju odgovornost za nastavak dijaloga.

Brže ka EU

- Visoki predstavnik Đozep Borelj posvećen je ulozi posrednika u dijalogu između Beograda i Prištine. To je i istakao tokom nedavne posete oba grada. Takođe je naglasio i da obe strane imaju odgovornost da osiguraju brzo obnavljanje dijaloga. Poruke koje su u svakom trenutku prosleđene našim partnerima u Srbiji i na Kosovu su vrlo jasne: status kvo je neodrživ, on šteti evropskom putu Srbije i Kosova i podriva EU integraciju regiona, njegov ekonomski razvoj i izglede za pomirenje. Dijalog mora da se ponovo pokrene.

Te poruke prenose i pojedine države članice EU, kao što je to nedavno učinio francuski predsednik Emanuel Makron - rekao je Stano.

On dalje pojašnjava pozitivne strane održavanja sastanka u Parizu.

- Pozdravljamo Makronovu punu podršku obnovi dijaloga između Beograda i Prištine koju je podsticala Evropska unija. Sastanak u Parizu koji bi okupio relevantne strane omogućio bi diskusiju o daljim koracima potrebnim za stvaranje potpunog poverenja i izrazio njihovu posvećenost ka nastavku normalizacije odnosa - napominje Stano.

Na normalizaciji odnosa poslednjih meseci radi i SAD, posredstvom specijalnog izaslanika Ričarda Grenela, pa se postavlja pitanje može li EU sama da da vetar u leđa dogovoru. Skeptična povodom tog pitanja je Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.

- Samit koji bi organizovale Francuska i Nemačka ima šanse da uspe samo uz prisustvo trećeg - SAD. To je očigledno nakon najnovijih događaja - kosovska politička scena se podelila na pro-EU i pro-SAD pošto je premijer Kurti odbio američki zahtev da u potpunosti ukine takse. I to očigledno uz sugestiju nekih ljudi iz Evropske unije da je i delimično i postepeno ukidanje dovoljno za nastavak dijaloga.

EU treba da što pre imenuje izaslanika za dijalog Beograda i Prištine koji bi trebalo da koordinira sa Grenelom ukoliko svi zaista žele da dođe do nastavka dijaloga i zajedničkog rada na pronalaženju održivog i kompromisnog rešenja - kazala je Grubješićeva.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je juče na AIPAC-ovoj godišnjoj konferenciji u Vašingtonu. Privilegija da govori nije ukazana predsedniku Kosova Hašimu Tačiju.

- Priština je zbog toga angažovala Eliota Engela, koji godinama unazad u Senatu, i po Vašingtonu generalno, lobira u njenu korist. To je bio slučaj i ovoga puta, kada je pokušao da utiče na čelnike AIPAC da otkažu Vučićevo obraćanje, ili da daju priliku i Tačiju da se obrati - kaže naš izvor. Takva molba, međutim, nije uslišena.

Rasim Ljajić: Pritisak SAD na Prištinu nikad nije bio veći

Pritisak SAD na predstavnike Albanaca u Prištini za ukidanje taksa na robu iz centralne Srbije i BiH nikada nije bio veći, izjavio je juče ministar trgovine Rasim Ljajić, ocenjujući da se u tome vidi i da je SAD stalo do nastavka dijaloga Beograda i Prištine.

- SAD neće promeniti odluku o priznavanju nezavisnosti Kosova, ali pokazuju da im je stalo do nastavka dijaloga, kao i da je njihov pritisak mnogo vreći nego pritisak EU koja je preokupirana svojim problemima i ne bavi se ozbiljno našim regionom, iako su im puna usta toga. Kurti je pod pritiskom i svog koalicionog partnera Ise Mustafe, kao i brojnih kosovskih proizvođača - rekao je Ljajić.

Kako kaže, sam Kurti je objasnio zašto se ukidanje taksa prvo odnosi na sirovine.

- U 2018. godini, izvoz 58,8 odsto robe iz centralne Srbije na Kosovo odnosi se na repromaterijale i sirovine, prema našim podacima, a prema kosovskim podacima, 83 odsto žitarica se dopremi iz Srbije, 60 odsto skroba, slada, trećina hartije... - kazao je Ljajić.

On, međutim, dodaje da je delimično ukidanje taksa nedovoljno za slobodan protok robe i ljudi.

- Zbog taksi smo dosta izgubili - 470 miliona evra. To je gubitak za našu privredu - rekao je Ljajić, i dodao da je važno da ljudi i privrede sarađuju i funkcionišu.

Lajčakovi zadaci

Uskoro bi, kada zemlje članice odobre, trebalo da bude imenovan specijalni predstavnika EU za Beograd i Prištinu. "Blic" je pisao da bi to trebalo da bude Miroslav Lajčak, a njegovo zaduženje bi trebalo da bude da pomaže visokom predstavniku Borelu u posredovanju u dijalogu, ali i na promovisanju EU agende u celom regionu.

(Blic)

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Mmoglo bi trajati 100 godina

02.03.2020 20:45

Iz zadnjeg pasusa ove vesti, vidljivo je da sve zemlje clanice EU moraju saglasiti da Lajcak dobije tu funkciju. A ja se pitam sta ako samo jedna od 28 EU drzava iz nekog svog razloga ne dadne tu saglasnost za Lajcaka

ODGOVORITE
Name

Treba imati petlju

03.03.2020 08:29

Naskoditi sebi snazno i jako.

Name

hr

03.03.2020 07:02

27 zemalja

ODGOVORITE