"Imamo autoritarizam koji na taj način nagriza BiH"

"Jedno od pitanja demokratskog razvoja BiH, ako vam neko, a zna se ko je to, uništi opoziciju, uzme sve stranke pod svoje, uzme sve glavne poluge vlasti na nivou države i obespravi parlament entitetski – šta god zatraži, on mora da glasa za njega, šta je to, je li to demokratija ili jedna vrsta autoritarizma koji na taj način nagriza državu BiH. Rusija radi svoje poslove, ako mi radimo svoje, Rusija će nam pomoći.

Bosna i Hercegovina 01.03.2020 | 23:13

Prof. dr. Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, u emisiji Res facta sa Dženanom Karup Druško, u kojoj je tema bila NATO i Bosna i Hercegovina, govoreći o bezbjednoszti i saradnji s drugim fakultetima u regionu, kao jedan od problema istakao je  hibridno ratovanje u kome se puno koriste i mediji:

„Bosna i Hercegovina i regija izloženi su hibridnom ratovanju od strane istočnih zemalja, primarno Rusije, Srbije i nekih drugih zemalja koje imaju ovdje svoje interese. Oni su vrlo često prisutni kao priprema za određena ekonomska ulaganja, finansijske tokove. I Hrvatska je bila izložena hibridnom ratu kada je u pitanju Agrokor. Mi smo ovdje podložno tlo, za taj eksperiment hibridnog ratovanja.“

Prof. dr. Dijana Gupta s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i predsjednica Atlanskog vijeća BiH, naglasila je koliko je za BiH bitno iskustvo drugih, pogotovo Sjeverne Makedonije koja je prošla put koji BiH tek čeka. U jednom od zadnjih projekata radili su i na cyber djelovanju, jer „društvene mreže danas umnogome oblikuju mlade ljude: „NATO nam daje odgovore na sve, tu nije uključena samo vojna komponenta“.

O tome zašto je BiH odjednom toliko zanimljiva Ruskoj Federaciji, akademik prof. dr. Mirko Pejanović je rekao:

- Kad je trebalo NATO savezu da dobije saglasnost vodećih svjetskih sila u Savjetu bezbjednosti za avio udare u BiH, dobio ih je i od Rusije. Ruska Federacija vodi svoju politiku i njena politika je svjetska politika i ona se nosi, ili mjeri, sa vodećim svjetskim silama. Ruska Federacija je u svom razvoju podigla sve svoje kapacitete, političke ekononske i vojne i postaje ravnopravna vodećim svjetskim silama. To nije bila u vrijeme Jeljcina, naravno, bila je na koljenima. I ona ima svoje pretenzije i drugdje i to je mnogo vidljivije nego ovdje.

Ruska Federacija u osnovi ima pozitivan odnos prema BiH i izgradnji mira u BiH na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zašto mi imamo stranke u BiH koje tu politiku koja remeti taj osnovni geopolitički kurs koji je nastao Dejtonskim mirovnim sporazumom žele da zaustave, pa daju veće šanse Rusiji? Zašto mi imamo te unutrašnje politike? Zašto su stranke koje tu politiku zagovaraju vodeće i dijele vlast u BiH? Možemo li mi imati siguran mir ako vrh države, a vrh države je parlamentarna većina i njena vlada, ako u toj vladi nema konsenzusa ni o jednom pitanju? Ne možemo. 

Nas geopolitika, politika međunarodne zajednice i NATO štite da ne dođemo u havariju. Jedno od pitanja demokratskog razvoja BiH, ako vam neko, a zna se ko je to, uništi opoziciju, uzme sve stranke pod svoje, uzme sve glavne poluge vlasti na nivou države i obespravi parlament entitetski – šta god zatraži, on mora da glasa za njega, šta je to, je li to demokratija ili jedna vrsta autoritarizma koji na taj način nagriza državu BiH. Rusija radi svoje poslove, ako mi radimo svoje, Rusija će nam pomoći.

Na pitanje šta ukoliko bi došlo do toga da neke političke snage odluče da BiH postane ruski saveznik, akademik Pejanović je odgovorio: 

„Akademija nauka BiH je uradila studiju o imigracijama i po onome što pokazuju svi elemnti istraživanja nije više samo ekonomski momenat razlog odlazaka ljudi i drugo velike se brojke javljaju u odlascima, što znači da mi ovdje nemamo razvoja, nemamo investicija, ponešto imamo bolje u nekim lokalnim jedinicama, ali sa NATO savezom, našim većim uključivanjem i dobijanjem članstva, onda vodeći investitori u evropskim državama više neće postavljati pitanje na onim svojim zatvorenim sjednicama: pa smijemo li mi tamo ići, oni će tamo ići. 

Prema tome, mi ćemo doći do jednog novog stanja, jer mi smo dio tog, i sigurnosnog, i mirovnog, i ekonomskog prostora. Mi ne možemo biti dio nekog drugog prostora koji ovdje ni tradicionalno ni istorijski nije nikad bio, prema tome naš je put ubrzanje integracija u evropsku uniju i ubrzanje integracija u NATO savez.

S obzirom na određene političke poruke koje postaju sve agresivnije, pa se čak ponovo pominje i riječ rat na direktno pitanje postoji li mogućnost novog rata u BiH, prof. dr. Korajlić je kazao: „Ne. To je samo jedan čisti politički spin. Ne može biti rata. Zašto ne može? Imamo trenuto oko Bosne i Hercegovine prisustvo NATO-a u Hrvatskoj, Crna Gora je u NATO-u. Imamo jaku kontrolu međunarodnih snaga na granici prema Srbiji. Srbija ima svojih problema sa Kosovom, sa Vojvodinom. Srbija nije ono što je bila. Srbija teži demokratizaciji i ide u reforme i vojnog i sigurnosnog sektora. Mislite da bi se Srbija usudila ponovo da uđe u neki rat s Bosnom i Hercegovinom? Ne bi.
Akademik Pejanović je dodao: „Mir nije sve, ali bez mira sve je ništa.“

(BN)