IRB pod kontrolom regulatora zbog pronevjera?

Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske trebala bi konačno biti stavljena pod kontrolu regulatora kako je to zahtjevala Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF). Vlada RS se ranije obavezala da će do novembra 2016. godine u cilju održavanja stabilnosti finansijskog tržišta, preduzeti mjere kako bi se unaprijedio rad IRB-a i uveo nadzor od strane Agencije za bankarstvo RS, ali se to nije dogodilo.

Republika Srpska 06.02.2020 | 20:05

Iz opozicije nisu optimistični. 

Radna grupa za unapređenje poslovanja IRB-a, koja je formirana prije nešto manje od godinu dana uspjela je da se dogovori sa Svjetskom bankom i MMF-om, na koji način će Agencija za bankarstvo provoditi nadzor nad IRB-om.

Pod nadzor bi trebalo da idu tri IRB-ova fonda koja se bave plasmanima, između ostalih to su Fond za razvoj i zapošljavanje RS, te Fond za razvoj istočnog dijela RS. Fond za restituciju RS trebao bi da pređe u nadležnost Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom (PREF). Agencija ne bi nadzirala Akcijski fond i Fond za upravljanje nekretninama. 

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je praksa pokazala da fondovi koji su u sklopu banke isključivo posluju kao komercijalne banke što je dovelo do određenih problema u naplati.

„Svjetska banka i ljudi iz MMF-a sagledavši poslovanje IRB-a su vidjeli da tu ima bankarskog poslovanja, a da to nije pod kontrolom Agencije za bankarstvo i naravno da su insistirali da se to dovede u neki red. Jer na neki način poslovanje tih Fondova koji su se bavili bankarskim pozajmicama i kreditima je na neki način moglo da naruši integritet finansijskog tržišta RS“, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Upravo zbog uređenja finansijskog tržišta, proces stavljanja pod nadzor IRB-a, prema Pavloviću bio je neminovan, ali i nužan.

Iz Srpske demokratske stranke uvođenje nadzora nad poslovanjem IRB-a traženo je još 2013. i 2014. godine, kada su na površinu isplivale višemilionske pronevjere, povezane sa Bobar bankom i Bankom Srpske. Tadašnji gubici iznosili su preko 200 miliona maraka.

Iz SDS-a kažu da se o tim gubicima nikada nije raspravljalo, pa nemaju optimizam da će uvođenjem nadzora IRB imati naprednije poslovanje nego u tom periodu.

„Ono što imamo jeste zahtjev na kraju neke Svjetske banke, nažalost to nije došlo iznutra, radi se o vrlo kompleksnom poslu, to nije samo neko nadziranje rada, već ukupna ocjena upravljanja rizicima, ocjena kreditnog uposlenja, klasifikacija kredita. Zato je potrebno donijeti izmjene Zakona o IRB i Zakona o Agenciji za bankarstvo. To je jedini pravi način da se to uradi“, kaže član Odbora za finansije SDS-a Slaviša Raković.

Ni Jelena Trivić nije sigurna u boljitak rada IRB-a, iako smatra da je uključivanje nadzora dobar korak. Međutim, ono što je problem, jeste činjenica da su na čelu ovih banaka isključivo politički podobnici.

„Nisam sigurna da će ova tehnička izmjena stavljanja pod regulaciju IRB-a sama po sebi značiti i promjenu načina poslovanja. Odnosno IRB treba da doprinosi razvoju RS, a ona je do sada bila praktično sredstvo za izvlačenje novca iz RS u privatne džepove“ , kaže član Ekonomskog savjeta PDP i poslanik ove stranke u Narodnoj skupštini RS, Jelena Trivić.

Na čelo IRB RS nedavno je imenovan poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Dražen Vrhovac. On je na ovoj poziciji naslijedio Snežanu Vujnić, koja je ostala poznata po milionskim pronevjerama u slučaju “Bobar banka”.

BN TV