U BiH nema borbe protiv korupcije u javnim nabavkama

Rezultati svjetskih istraživanja, već dugi niz godina BiH svrstavaju među zemlje najtolenantnije prema korupciji. Na tom polju, rame uz rame smo sa recimo jednom Somalijom ili Afganistanom. 

Bosna i Hercegovina 30.01.2020 | 16:19

Do 2008. godine transparentnost nabavki u BiH iznosila je nevjerovatnih 91%. Od tada, pa do danas korupcija se konstantno povećava. Već 2012. godine procenat netransparentnih javnih nabavki porastao je na 71%.

Netransparentnost, sukobi interesa, neprofesionalno oglašavanje, diskriminacija ponuđača, prepoznati su u međunarodnim okvirima, pa je BiH praktično uslovljena da se bori protiv korupcije i izvlačenja miliona maraka putem javnih nabavki koji misteriozno nestaju. 

„Mi pratimo postupke javnih nabavki i ono što njih karakteriše jeste veoma mali broj zainteresovanih ponuđača koji podnose ponude iako veliki broj ponuđača, zapravo skine tendersku dokumentaciju kako bi mogli da učestvuju u tome, neodgovornost ugovornih organa u smislu da daju malo podataka, da određuju specifikacije u kojima preferiraju samo određene robe u postupcima, ne žele da objave ugovore koji su već potpisani iako je to u interesu javnosti.“, poručuje predstavnik Transparensi internešnela Damjan Ožegović.

U prethodne nešto više od dvije godine, posebna radna grupa uređuje novi nacrt zakona o javnim nabavkama. Šta piše u tom zakonu i koja su ponuđena rješenja još uvijek nije poznato.

„Niko ne zna šta piše u tom zakonu. To jasno govori da se tu o antikorupciji ne radi ništa. Pitanje odgovornosti je stavljeno sasvim u drugi plan i da će se formalno uskladi sa direktivama, što suštinski ne znači ništa. Direktive kažu da oni koji krše Zakon o javnim nabavkama moraju biti kažnjeni razmjerno, efikasno i zastrašujuće.“, kaže iz Udruženja građana „Tender“ Rajko Kecman.

Kazne o kojima govore u „Tenderu“ propisane su u članu 116. Zakona o javnim nabavkama i one iznose od 1.500-15.000 KM za ugovorni organ i od 300-3.000KM za zaposlene u ugovornom organu.  

Iz civilnog sektora tražili su da se te kazne uvećaju, ali taj prijedlog nije naišao na odobravanje radne grupe, pa se rješenje našlo u imenovanju posebne Inspekcije u sastavu Agencije za javne nabavke. Osim toga, civilnom sektoru nisu uvažene ni izmjene odredbi po osnovu aktivne legitimacije.

„To faktički stimuliše da se ljudi bave korupcijom. Znači da nam se ne piše dobro, ako takav prijedlog Izmjena i dopuna zakona bude urađen.“, dodaje Kecman.

Ključna stvar kada je u pitanju netransparentnost javnih nabavki i korupcija jeste politika. Bosna i Hercegovina je država u kojoj se nijedan prijedlog ne usvaja ukoliko se za njega ne utvrdi da može donijeti ličnu korist. Tek nakon toga, razmatra se njegov javni interes.   

„Ne vjerujem da će tu biti pomaka jer je za tako nešto potrebna politička volja. Od ove vladajuće stranke i vladajuće koalicije tu volju nismo vidjeli već 14 godina i ne vjerujem da su išta promijenili u svom djelovanju, posebno što se tu i postavljaju kadrovi koji su spremni da postavljaju razne nabavke, gdje će nešto koštati puno više, a onda se taj višak raspodjeljuje u stranci ili političkim džepovima“, kaže poslanik SDS-a u NS RS Davor Šešić.

Netransparentnost u javnim nabavkama je posebno izražena kada su u pitanju pregovarački postupci. Ugovorni organi u dobroj mjeri nisu ni prikazivali te podatke, tako da se skoro pa i ne zna šta se realno događalo u BH društvu. Prema navodima iz UG „Tender“, BiH svake godine po ovom osnovu gubi 1,6 milijardi maraka.

BN TV