Porast oboljelih zbog zagađenog vazduha u BiH

Zakon o zaštiti vazduha u oba entiteta, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, nije usklađen s evropskim propisima što praktično i nije moguće u ovom trenutku, jer je velika koncentracija industrijskih postrojenja i termoelektrana koje bi u slučaju prihvaćanja evropskih normi morale biti zatvorene.

Nadina Nuhbegović iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, iznosi alarmantne podatke o posljedicama za zdravlje ljudi.

"Zagađen zrak je u 2018. godini u Tuzli uzrokovao 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba te 23 posto bronhitisa kod djece. Smatram da je poboljšanje kvaliteta vazduha preventivna intervencija koja bi dovela do smanjenja smrtnosti od mnogih hroničnih bolesti, kao što su moždani udari, kardiovaskularne i respiratorne bolesti“, ističe doktorica Nuhbegović.

Ovih dana se u Tuzli izdaju stroge preporuke građanima da ne izlaze vani, posebno djeca i hronični bolesnici.

"Svjetska zdravstvena organizacija je 2012. godine izjavila da je Bosna i Hercegovina najproblematačnija po pitanju aerozagađenja, iako su prosječne koncentracije lebdećih čestica tada bile 55 mikrograma po metru kubnom, a normalno je da su 50.

Već tada je rečeno da u BiH umire 131 čovjek na stotinu hiljada stanovnika. Situacija danas je još teža, nama se dobro ne piše. Imamo hospitalne incidence i svaki dan primamo malu djecu sa teškim bronhitisom“, kaže doktorica Nurka Pranjić iz Medicine rada Doma zdravlja Tuzla.

"Ovdje se već zna od čega će čovjek umrijeti. Svi su bolesni. Generacije umiru i nestaju. Mnogo mojih bližih rođaka je umrlo od bolesti pluća a evo i otac mi boluje od plućne bolesti. Teško je, zaista teško. Živimo, ali nestajemo“, kaže Hasanović.

Zvjezdan Karadžin, profesor na Univerzitetu u Tuzli kaže da građani, ukoliko budu složni i istrajni mogu dovesti do promjene kako bi se izvršila potpuna toplifikacija grada, za što Tuzla ima kapacitete budući da je u ovom gradu Termolektrana.

"Mi smo došli do jedne kritične tačke kada je život u ovom gradu postao neizdrživ. Problem je u tome što svakodnevno imamo prekomjerna zagađenja, imamo sve više individualnih ložišta i sve više ljudi koristi ugalj kao energent. Nažalost, dobio sam informaciju da ljudi danas lože sve do čega dođu, čak i smeće. Kao građani moramo napraviti pritisak na sve strukture i na svim nivoima kako bismo ubrzali procese modernizacije termoleketrana, jer su one naša nužnost i nećemo ih moći izbaciti iz upotrebe“, kaže Karadžin za RSE.

Načelnik Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla doktor Suvad Dedić upozorio je da je sve više pacijenata s bolestima respiratornog sistema, a raste i broj oboljelih od karcinoma pluća u tom kantonu, kao posljedica zagađenja vazduha.

"Mi smo se popeli sa 214 slučajeva na 280 novootkivenih oboljelih slučajeva raka pluća godišnje, što je jako loše. Zagađenje okoline je cjelogodišnji problem, ali nažalost mi ga samo sezonski razmatramo i analiziramo. U vrijeme jeseni i zime imamo porast određenih respiratornih oboljenja. Procentualno imamo 5.300 prijema. U odnosu na 2018. broj pacijenata je veći za 150. Takođe, u odnosu na prošlu godinu imamo porast broja oboljelih", kaže Dedić.

Dodao je da u januaru ove godine, prednjače upale gornjih disajnih puteva kod ljudi i pogoršanje opstruktivne plućne bolesti.