Porast oboljelih zbog zagađenog vazduha u BiH

Visoka koncentracija otrovnih čestica ugrožava ljudske živote, na što posebno upozoravaju stručnjaci, ugledni lekari i naučnici te nevladin sektor u Bosni i Hercegovini. U Tuzli se sa štetnim PM česticama danima bore građani, a one su i do deset puta više od dozvoljenih. Takođe na protestima traže pravo na zdravu okolinu i čist vazduh.

Vijesti 19.01.2020 | 14:19
Porast oboljelih zbog zagađenog vazduha u BiH

Iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla strahuju da se o Bosni i Hercegovini, koju sve više građana napušta, neće samo govoriti kao zemlji koju je pogodila ekonomska kriza nego kao zemlji koja se napušta zbog zdravstvenih razloga, odnosno nepoštivanja ekoloških standarda.

"Već dugi niz godina pratim situaciju i mogu tvrditi da i zagađenje vazduha prelazi granične vrijednosti. Drago mi je da građani izlaze na proteste a ne samo da kritikuju na svojim facebook profilima. Postoje pozitivni pomaci, ali ono što radi gradska uprava i Vlada Tuzlanskog kantona nije dovoljno. Poduzimaju se određeni koraci ali to nije dovoljno, sudeći prema podacima o broju oboljelih.

Građani traže da se napravi jedan provodiv program mjera kako bi se došlo do smanjena štetnih čestica u zraku. Nije lako riješiti problem koji se nagomilavao godinama. Trebalo bi ozbiljno pristupiti ovom problemu, trebala bi grupa stručnih ljudi napraviti plan, na primjer za narednih pet godina. Posebno na smanjenju loženja uglja, kako u industriji tako i u domaćinstvima“, ističe Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Zakon o zaštiti vazduha u oba entiteta, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, nije usklađen s evropskim propisima što praktično i nije moguće u ovom trenutku, jer je velika koncentracija industrijskih postrojenja i termoelektrana koje bi u slučaju prihvaćanja evropskih normi morale biti zatvorene.

Nadina Nuhbegović iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, iznosi alarmantne podatke o posljedicama za zdravlje ljudi.

"Zagađen zrak je u 2018. godini u Tuzli uzrokovao 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba te 23 posto bronhitisa kod djece. Smatram da je poboljšanje kvaliteta vazduha preventivna intervencija koja bi dovela do smanjenja smrtnosti od mnogih hroničnih bolesti, kao što su moždani udari, kardiovaskularne i respiratorne bolesti“, ističe doktorica Nuhbegović.

Ovih dana se u Tuzli izdaju stroge preporuke građanima da ne izlaze vani, posebno djeca i hronični bolesnici.

"Svjetska zdravstvena organizacija je 2012. godine izjavila da je Bosna i Hercegovina najproblematačnija po pitanju aerozagađenja, iako su prosječne koncentracije lebdećih čestica tada bile 55 mikrograma po metru kubnom, a normalno je da su 50.

Već tada je rečeno da u BiH umire 131 čovjek na stotinu hiljada stanovnika. Situacija danas je još teža, nama se dobro ne piše. Imamo hospitalne incidence i svaki dan primamo malu djecu sa teškim bronhitisom“, kaže doktorica Nurka Pranjić iz Medicine rada Doma zdravlja Tuzla.

Jedan od najvećih problema s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, a vezano za zaštitu okoline je činjenica da nije uspostavljena Agencija za zaštitu okoline i Ministarstvo za zaštitu okoline na državnom nivou. Zbog toga, Evropska agencija ne želi sarađivati u punoj mjeri s institucijama koje trenutno upravljaju zaštitom okoline, jer su formirane isključivo na entitetskim ili kantonalnim nivoima. Posljedica toga je da ogromni novčani iznosi koje ova evropska Agencija za zaštitu okoline, odnosno EU ima, danas za BiH nisu dostupni. Zbog svega toga ispaštaju građani.
 
Admir Hasanović čija porodica živi u blizini Termoelektrane Tuzla kaže:

"Ovdje se već zna od čega će čovjek umrijeti. Svi su bolesni. Generacije umiru i nestaju. Mnogo mojih bližih rođaka je umrlo od bolesti pluća a evo i otac mi boluje od plućne bolesti. Teško je, zaista teško. Živimo, ali nestajemo“, kaže Hasanović.

Zvjezdan Karadžin, profesor na Univerzitetu u Tuzli kaže da građani, ukoliko budu složni i istrajni mogu dovesti do promjene kako bi se izvršila potpuna toplifikacija grada, za što Tuzla ima kapacitete budući da je u ovom gradu Termolektrana.

"Mi smo došli do jedne kritične tačke kada je život u ovom gradu postao neizdrživ. Problem je u tome što svakodnevno imamo prekomjerna zagađenja, imamo sve više individualnih ložišta i sve više ljudi koristi ugalj kao energent. Nažalost, dobio sam informaciju da ljudi danas lože sve do čega dođu, čak i smeće. Kao građani moramo napraviti pritisak na sve strukture i na svim nivoima kako bismo ubrzali procese modernizacije termoleketrana, jer su one naša nužnost i nećemo ih moći izbaciti iz upotrebe“, kaže Karadžin za RSE.

Načelnik Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla doktor Suvad Dedić upozorio je da je sve više pacijenata s bolestima respiratornog sistema, a raste i broj oboljelih od karcinoma pluća u tom kantonu, kao posljedica zagađenja vazduha.

"Mi smo se popeli sa 214 slučajeva na 280 novootkivenih oboljelih slučajeva raka pluća godišnje, što je jako loše. Zagađenje okoline je cjelogodišnji problem, ali nažalost mi ga samo sezonski razmatramo i analiziramo. U vrijeme jeseni i zime imamo porast određenih respiratornih oboljenja. Procentualno imamo 5.300 prijema. U odnosu na 2018. broj pacijenata je veći za 150. Takođe, u odnosu na prošlu godinu imamo porast broja oboljelih", kaže Dedić.

Dodao je da u januaru ove godine, prednjače upale gornjih disajnih puteva kod ljudi i pogoršanje opstruktivne plućne bolesti.

Izvor: RSE

 

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Re

19.01.2020 16:02

Umiremo od osiromasenog uranijuma sto nam vasi prijatelji bacase I prije je radila industrija u tuzli diplo vecim kapacitetom

ODGOVORITE
Name

Boki

19.01.2020 18:01

Pogrešan je pristup. Ugledajte se na Banjaluku, ovdje je "zakucana" ista kvaltieta vazdua u aprilu, avugustu i u januaru. Imamo uređaje koji "nisu kupljeni na pijaci" i uvijek isto pokazuju. Ako nema zagađenja neće biti ni bolesnih od njega, jel' tako, tako je u banjalučkoj logici? Inače, ne bi me čudilo da za priču o zagađenom vazduhu slijedi prekršajna prijava u iznosu od nekih 300KM.

ODGOVORITE
Name

Decko

20.01.2020 00:52

Bravo za BL!