EU: Možda jedna zemlja Zapadnog Balkana bude spremna za ulazak u EU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji za DW iznosi svoju ambiciju da tokom njegovog mandata barem jedna zemlja Zapadnog Balkana bude spremna za ulazak u Evropsku uniju. Otpori su veliki i pitanje je koliko je to realno.

Region 01.01.2020 | 15:41

U Briselu je 2020. najavljena kao još jedna „ključna godina“ za politiku proširenja i budućnost Zapadnog Balkana. Evropska komisija već za januar najavljuje prijedlog nove metodologije pristupanja Uniji. Plan Brisela je da se do majskog samita "EU - Zapadni Balkan", koji će se održati u Zagrebu, dogovori vjerodostojan i efikasan proces.

S druge strane, na taj prijedlog trebalo bi da pristanu i one članice Evropske unije poput Francuske, čiji predsjednik nije blagonaklon prema proširenju, djelimično jer je uveren da time ne bi dobro prošao u sopstvenom biračkom tijelu.

Ako u jednačinu ubacimo i činjenicu da se o proširenju razgovara u trenutku izlaska Velike Britanije iz Evropske unije i velike debate o budućnosti Evrope, te da se bliže parlamentarni izbori u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji – male su šanse za iskorak na putu Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji.

Varheji za DW: Podrška i ubrzanje procesa

„Moja namjera je da se u sljedećoj godini, kao i tokom mog petogodišnjeg mandata, podrži i ubrza napredak Zapadnog Balkana i zadrži kredibilna perspektiva budućih pristupanja“, navodi za DW evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Varhelji tvrdi da će Evropska komisija „nepromijenjeno“ ostati posvećena pokretanju pregovora sa Skopljem i Tiranom. „Važno je da se pozitivna odluka o otvaranju pregovora donese dosta prije samita u Zagrebu.“

„Prvo, snažno ćemo podržati i ubrzati reforme u svim zemljama regiona. Te reforme moraju imati stvarni uticaj na terenu u vidu ekonomskog razvoja, boljeg kvaliteta života i sloboda ljudi, što će približiti ove zemlje Evropskoj uniji u njihovom svakodnevnom životu“, navodi mađarski komesar.

Drugo, dodaje on, proces mora biti „objektivniji, da bi odgovorio na zabrinutosti pojedenih zemlja članica. Istovremeno, ne planiramo da mijenjamo pravila tokom igre.“

Kao treću tačku komesar navodi podršku ekonomskom razvoju regiona dovođenjem novih fondova i investicija. „Moja ambicija je da do kraja mandata bar jedan od naših partnera bude spreman za pristupanje, a da drugi već daleko odmaknu u pregovorima“, zaključuje Varhelji za DW.

Bivše „ključne godine“

Predstavnici evropskih institucija za proljeće najavljuju otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nazivajući to „ispravljanjem istorijske greške“. Ipak, Francuska i dalje stoji pri uslovu da se prvo dogovori reforma pristupnih procedura, pa tek onda da zeleno svjetlo Tirani i Skoplju.

Tema bi trebalo da bude na dnevnom redu samita Evropske unije u martu, ali veliko je pitanje da li će zemlje članice do tada uspjeti da usaglase novi metod pristupnih pregovora. Od toga u velikoj mjeri zavisi uspjeh samita u maju koji organizuje Hrvatska kao predsjedavajuća Savjetom Evropske unije. U Zagrebu očekuju da taj susret lidera država EU i Zapadnog Balkana pruži smjernice za narednih deset godina politike proširenja.

No, oni koji prate rezultate sličnih samita, podsjećaju da je evropska perspektiva Balkanu obećana još 2003. u Solunu, te da je do sada obećanje neispunjeno, osim u slučaju Hrvatske. Samit održan u Sofiji 2018. godine bio je „ključan“ jedino po tome što je francuski predsjednik Makron tada prvi put tražio zaustavljanje procesa proširenja dok se ne reformiše sama EU.

Treba podsjetiti na strategiju Evropske komisije koja je objavljena iste godine – tu je pisalo da bi Srbija i Crna Gora mogle da uđu u EU do 2025. godine. Kako vrijeme odmiče, to sve više djeluje kao nemoguća misija.

Gdje škripi u regionu?

Iz regiona gotovo jednoglasno poručuju da je teško ići putem za koji se više ne znaju ni stanice, ni cilj. Crnu Goru i Srbiju, koje se smatraju liderima procesa pristupanja, ove godine očekuju parlamentarni izbori koji uvijek znače odlaganje reformi. Čak i bez izbora, Crna Gora u 2019. nije otvorila jedno preostalo poglavlje u pregovorima, a Srbija je otvorila tek dva.

U obje zemlje škripi sa vladavinom prava – to je jasno u svakom izvještaju Evropske komisije o napretku.

Komesar Varhelji i novi šef diplomatije EU Žozep Borel najavili su da će se tokom ove godine dodatno angažovati na okončanju dijaloga Beograda i Prištine. Zbog nepostojanja vlade u Prištini, Borel je već morao da odustane od posjete Beogradu i Prištini.

Pored dijaloga Beograda i Prištine, Borel je kao prioritet naveo „postavljanje BiH na put prave stabilnosti“. Brisel je pred sam kraj godine pozdravio formiranje Savjeta ministra BiH uz ocjenu da će 2020. godina biti važna zbog održavanja lokalnih izbora u BiH.

Tome valja dodati tektonske poremećaje u samoj Evropskoj uniji – "Bregzit", svađu oko budžeta i vladavine prava. Sve to zajedno iza riječi „proširenje“ stavlja veliki upitnik.

(Tanjug / DW)