Kako natjerati funkcionere da objave šta imaju?

Funkcioneri u Bosni i Hercegovini na mnoge načine mogu da sakriju svoje bogatstvo, jer imovinske kartone, kao i porijeklo imovine, niko ne provjerava, dok pokušaji da se ovo zakonski uredi već godinama propadaju.

Bosna i Hercegovina 09.12.2019 | 20:27 Funkcioneri u BiH imaju više načina da sakriju svoju imovinu nego što država ima načina da to provjeri. Prebacivanje nekretnina na rodbinu i prijatelje, of šor kompanije, slanje novca u inostranstvo, kao i otvaranje firmi u regionu, samo su neki od načina da se prikrije bogatstvo i izbjegne potreba za dokazivanjem njegovog porijekla.

Novinari koji su istraživali ove teme mnogu puta su dokazali da su funkcioneri u svojim imovinskim kartonima „zaboravili“ na stanove, automobile, kuće na moru, kao i na neke bankovne račune.

Centralna izbora komisija, kojoj se imovinski kartoni dostavljaju, nije odgovorna za tačnost podataka, a ni tužilaštva ne mogu puno jer netačno i nepotpuno davanje podataka u imovinskim kartonima nije tretirano ni Krivičnim ni Izbornim zakonom kao krivično djelo.

Pokušaji da se usvoji Zakon o porijeklu imovine godinama propadaju, kao i prijedlozi da se ova oblast reguliše u nekom o postojećih zakona. Jedni koji je napravio pomak jeste Kanton Sarajevo, koji od ove godine ima Zakon o porijeklu imovine.

Može ko šta hoće

– Nažalost, jedva smo došli do toga da se objavljuju imovinski kartoni, a sada služe samo, eto onako, da se komentariše. Niko ne može znati da li je to stvarno stanje, pogotovo kada se uzme u obzir da postoje ogromne mogućnosti da se imovina sakrije u inostranstvu, a da institucije ovdje nemaju nikakvog uvida – smatra izvršni direktor Transparensi internešenela BiH, Ivana Korajlić.

Podsjeća da TI godinama ukazuje na činjenicu da imovinski kartoni nemaju smisla ukoliko se informacije ne provjeravaju i ukoliko nema posljedica za lažno prijavljivanje.

– S druge strane, sistem je takav da imovinske kartone podnose samo izabrani zvaničnici dok imenovani, i ostali na koje se primenjuje Zakon o sukobu interesa, šalju finansijske izvještaje, koji se nigdje ne objavljuju – objasnila je Korajlićeva, dodavši je TI predlagao da se kroz prijedlog novog Zakona o sukobu interesa na nivou BiH odredbe o imovinskim kartonima pripoje Zakonu o sukobu interesa.

Objašnjava da su predlagali i da uvede kontrola i obaveza za detektovanje svih nepravilnosti, da se prijavljuje tužilaštvima. Ništa od toga nije usvojeno.

Popović: Ima načina

Sagalasan da nam trebaju promjene zakona je i profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Vitomir Popović, koji smatra da bi se i u postojećim zakonima moglo naći rješenje, samo kada bi za to postojala politička volja.

– Primjera radi, ako sam prijavio jedan stan ili dva, a imam pet, to je krivično djelo davanja lažnog iskaza u svrhu ostvarivanja koristi. To je zakonom regulisano – objašnjava Popović.

Problem je, međutim, što niko ne provjerava tačnost podataka, pa je to sada, tvrdi Popović, mrtvo slovo na papiru.

On smatra da bi CIK mogla da provjeri te podatke preko poreskih ili geodetskih uprava. 

– Međutim, teško će biti političke volje da se ovo reguliše, jer zakon o porijeklu imovine moraju usvojiti oni koji su na vlasti, ili oni koji poslije budu na vlasti, ali teško da će iko da usvoji zakon koji će biti protiv njih – zaključio je Popović.

Marković: Ugledati se na Srbiju

Pravnica Ivanka Marković smatra da je ovo pitanje najlakše riješiti na način na koji je to riješila i Srbija – Zakonom o sprečavanju korupcije, koji je ove godine stupio na snagu.

– Ovim zakonom se proširuje nadležnost Agenciije za borbu protiv korupcije i daje joj se ovlaštenje da provjerava tačnost i potpunost podatka koje javni funkcioneri navode u izvještaju o imovini i prihodima – objasnila je Markovićeva.

Dodaje da je posebno značajno navesti da je ovim zakonom propisano i krivično djelo neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka o imovini sa predviđenom kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina za javnog funkcionera koji ne prijavi imovinu ili daje lažne podatke u namjeri da prikrije podatke o imovini.

– Slično rješenje predviđa i Zakon o sprečavanju korupcije Crne Gore, koji je donesen još 2014. godine. S obzirom da se s u Republici Srpskoj trenutno radi na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, mišljenja sam da bi se krivično djelo “neprijavljivanje imovine” ili “davanje lažnih podataka o imovini” moglo predvidjeti i u našem zakonu – objasnila je Markovićeva.

(Srpskainfo)