Teško zaustaviti masovni odlazak stanovništva iz BiH

Zbog nepovjerenja u vlast, sve većih tenzija, malverzacija, korupcije, a bez nade u bolje sutra, Bosna i Hercegovina ostaje prazna. Govori se da je zemlju od 2013. do danas napustilo 200 hiljada ljudi, ali preciznih podataka o iseljavanju nema. Nema ni strategija koje će zaustaviti zabrinjavajuće trendove, istakli su učesnici emisije “Izazovi”.

Bosna i Hercegovina 06.12.2019 | 23:09 Ieljavanje i masovni odlazak. Što zbog bijega trbuhom za kruhom, što zbog niskog nataliteta - BiH ostaje bez stanovništva.

"Ako kažemo da je od 2013. godine napustilo BiH oko 200.000 ljudi. Prema mojim procjenama što se tiče Republike Srpske, taj broj godišnje nije manji od 17 hiljada, međutim prema nekim procjenama koje smo radili, prateći i podatke koje smo radili za period od 1996. do 2013. godine, taj broj bi mogao ići i do 30.000", rekao je demograf iz Banjaluke Aleksandar Čavić.

Naim Leo Baširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda dodaje: "Iz naših zemalja nisu otišle samo dvije grupe ljudi. Oni koji su emotivno vezani za svoju rodbinu i oni koji se nisu snašli da odu".

Da li vlasti prikrivaju stvarni broj ljudi koji su napustili zemlju?

“Ne zna se šta je gore, da li loša volja ili nesposobnost da se nešto riješi”, ističe Čavić.

Ništa bolja situacija nije ni u regionu. Prema nekim istraživanjima za osam godina Srbiju je napustilo 400 hiljada stanovnika. Ključno pitanje je - šta je uzrok.

Leo Baširi navodi da postoji nekoliko razloga, od kojih ekonomski nisu na prvom mjestu.

"Visokoobrazovani ljudi najčešće odlaze zbog dva razloga. Jedan od njih je korupcija i nepotizam, a drugi je to ekonomsko blagostanje - da vi možete da zaradite toliko da platite sve račune i da vam ostane dio novca za štednju. U Srbiji sada kada i imate prosječnu platu, vi ne možete da podmirite sve račune, već morate da se zadužite", kaže Baširi.

I kada se odluče da ostave ognjište, i da daleko od rodnog mjesta započnu bolji život, građane sustigne novi problem - manjak para, pa da bi bukvalno pobjegli od nevolja moraju da se zadužuju. Tek tu nastaje vrzino kolo.

“Uzimaju kratkoročne kredite, sa strahovito velikim kamatama, a banke i mikrokreditne organizacije traže žirante. Dužnik ode u inostranstvo, tamo ostane tri ili šest mjeseci, a teret otplate kredita vrlo brzo padne na pleća žiranata. Ovi što su otišli, zarade neki novac, vrate se skupim kolima, neće da vraćaju kredit. Ako i žirant traži da dužnik vraća kredit, on mu čak i prijeti. Tih slučajeva ima mnogo”, navodi Jovan Cvjetković iz Udruženja za zaštitu žiranata BiH.

Vrijeme teče, bez konretnih strategija. Njemačka ne gubi vrijeme. Savezna vlada usvojila je Zakon o useljeništvu koji će, kada stupi na snagu, olakšati imigraciju radne snage iz trećih zemalja, među njima i Bosne i Hercegovine i regiona, navedeno je u emisiji “Izazovi” BN TV.

Naglašeno je da će možda tek tada vlastima da se upali alarm. Pitanje je: Hoće li biti kasno?





BN TV