Zagađenost tla u "Incelu" nije opasna za ljude

Kada je riječ o zagađenosti zemljišta, može se reći da situacija u banjalučkoj Poslovnoj zoni “Incel” nije alarmantna i nije ugroženo zdravlje ljudi, poručeno je danas nakon sastanka u vezi sa postojanjem piralena na tom području.

Republika Srpska 02.12.2019 | 16:50 U krugu banjalučkog „Incela“ koje je označeno kao kontaminirana zona, trenutno ne postoji rizik za eko-sistem i za radnike koji posao obavljaju na ovom terenu.

Međutim, postoji strah da bi radnici koji rade na instalaciji telekomunikacionih kablova, kao i radnici koji rade na starim zgradama mogli da budu ugroženi. Opasnost prijeti i od nošenja zagađujućih čestica putem vjetra i ispiranjem čestica putem kiše. Sve navedeno rezultat je procjene rizika prvog nivoa, rađenog u sklopu prve faze održivog upravljanja kontaminiranog zemljišta u banjalučkom „Incelu“.

Predloženo je niz mjera

„Prvo je mapiranje, dakle, da se mapiraju sva tačna mjesta gdje se nalazi PCB kontaminacija i nakon toga bismo predložili mjere remedijacije.

Te mjere bi u ovom momentu značile iskopavanje i skladištenje toga dok se ne dođe do uništenja. Drugo bi bilo da se uradi uzrokovanje svih manjih odlagališta zemljišta, da bi se utvrdilo da li su one kontaminirane i ako jesu onda bi se radilo njihovo skladištenje na način da bi se ili uskladištile na licu mjesta prekrivanjem folijom i odvele dalje ili bi se sve one prikupile i odvele na neku drugu lokaciju“, kaže Baudevejn Fuke iz konsultantske firme „Tauv industri“ iz Holandije.

Nijedna od predviđenih mjera nije trajna i može pomoći samo dok se ne donese konačno rješenje. Holandski ekspert zadužen za ovo pitanje kaže da je površina o kojoj se radi ogromna i da je nemoguće problem riješiti odmah, jer su neophodna velika novčana sredstva. Zbog toga je neophodno uraditi plan upravljanja ovim zemljištem.

„Nije moguće očistiti kompletno zemljišta lokacije „Incel“ u naredne dvije godine. Potrebno je da se to radi na strukturisan način, jer ni BiH nema prekomjeran izvor prihoda da bi to uradila sve odjednom. Zbog toga je bitno da se izaberu lokacije sa najvećim rizikom, a za to je potrebno vrijeme“, dodaje Fuke.

Iz UNDP-a, koji je nosilac ovog projekta, kažu da im nije poznato zbog čega nisu imali podatke da je gradska Inspekcija vršila dodatna istraživanja na ovom terenu. Na pitanje, s obzirom  na to da se zna o kojim lokacijama sa najvećim rizikom se radi, zašto se nije reagovalo ranije, iz UNDP-a kažu da se sve moralo raditi po programu.

„Tek se sada zna koje su lokacije sa najvećom zagađenošću, nakon analize konsultanta koja je obavljena, nakon završetka ove prve faze. Uzorci nisu uzeti jer to po metodologiji rada i načinu na koji se vrše istraživanja i zadaci na ovakvim projektima jeddnostavno nije bilo još po redu“, kaže rukovodilac projekata za životnu sredinu pri UNDP-u Andrea Muharemović.

Jedan od problema na ovom terenu jeste i prisustvo drugih zagađujućih suspstanci, prije svega teških metala, o čemu je BN televizija izvještavala i ranije. Radnicima koji rade u kontaminiranoj zoni nose preporučuje se da nose rukavice i zaštitne kombinezone, koji im u ovom slučaju mogu pomoći kako ne bi došli u direktan dodir sa česticama.



BN TV