Radnici biraju između imati i nemati hljeba

Ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi evra.

Republika Srpska 27.10.2019 | 21:54
Radnici biraju između imati i nemati hljeba
Između 20 i 30 odsto zaposlenih osoba na zapadnom Balkanu radi neprijavljeno, a oko 1.400.000 je ukupan broj neprijavljenih radnika. Prema posljednjem istraživanju Svjetske banke, skoro  polovina, oko 49 posto preduzeća u regionu, takmiči se s firmama koje rade nacrno.

Neformalno zapošljavanje je rad koji je sam po sebi zakonit, ali nije prijavljen vlastima u svrhe poreza, socijalnog osiguranja i poštivanja zakona o radu.

U BiH oko 30 odsto građana radi nacrno, što predstavlja najveći broj radnika neformalnog zaposlenja ako uporedimo s Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Situacija je za nijansu gora u Crnoj Gori, gdje ima 33 odsto radnika na crno.

Maja Handžiska-Trendafilova, šefica programskog odjela Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), kazala je da ovakav vid zaposlenja ima važnu ulogu u svim ekonomijama zapadnog Balkana, jer on dovodi do nepoštene konkurencije te često utječe na prava radnika i pristojne uvjete rada.

"Ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi eura, što su znatna sredstva koja su mogla biti iskorištena za poboljšanje usluga ili infrastrukturne projekte", kazala je Trendafilova.

Pojašnjava da cijeli  region pati od identičnog problema te da najbolji odgovor leži u strukturiranom, regionalnom pristupu ovom problemu koji nije zasnovan samo na sankcijama nego i na poticajima za prelazak na formalno zapošljavanje.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, istakao je da je rad nacrno posljedica malih kazni, koje su čak i stimulativne za poslodavce da ne prijavljuju radnike.

"Šteta po radnika je što nema penzijsko osiguranje, ali još gore je što nema zdravstveno osiguranje i što se ne može pravno boriti ako dođe do povrede na radu. Za rad nacrno neki krive radnika, ali on je prisiljen obezbijediti egzistenciju. Najveću grešku čini država, koja nema adekvatan inspekcijski nadzor i adekvatne kazne", kazao je Šatorović.

Naglasio je da poslodavac zapošljava nacrno više zbog želje za ekstraprofitom nego što ne može plaćati doprinose i poreze. Dodao je da to dokazuje i činjenica da se rad nacrno najviše dešava tamo gdje su plaće najniže, a to su građevinska industrija, tekstil, ugostiteljstvo i trgovina.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže da siva ekonomija čini nesagledivu štetu po bh. ekonomiju, radnike i poštene poslodavce i remetilački je faktor.

"Međutim, nema adekvatnih mjera da se suzbije, da se neformalni rad formalizuje. Nije dobra mjera što vlast ne reaguje na sivu ekonomiju i vodi se, kao, očuvanjem socijalnog mira. Zbog sive ekonomije gubimo i radnu snagu, jer ljudi idu za bojim i sigurnijim poslom", dodala je Mišić.

Naglasila je da radnik nije odgovoran što radi nacrno, jer je prinuđen birati između "imati hljeba" i "nemati hljeba".

"Procjenjuje se da se zbog sive ekonomije gubi do trećine bruto društvenog proizvoda, što su milijarde maraka, te trpe fondovi penzijskog, zdravstvenog osiguranja, socijalni fondovi, kao i prihodi u budžetima koji bi se mogli iskoristiti za projekte", kazala je Mišić.

Rad nacrno kontrolišu inspektori i često iz poreznih uprava čujemo da su u kontrolama zatekli neprijavljene radnike i izrekli kazne poslodavcima.

Ali, očigledno sivoj ekonomiji ne mogu stati ukraj. Istovremeno, inpekcije rada kubure s malo inspektora.

(Glas Srpske)

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Radnik

27.10.2019 17:58

Mišićka preko 20 godina čuvar je radničkih prava, ona se ne može amnestirati za ovu situaciju i masovno kulučenje radnika. Uz sindikalna primanja ima još dva iz budžeta RS, član je UO PIO i Ekonomsko socijalnog savjeta, u oba prima naknadu.. Koga ona čuva i od koga?!

ODGOVORITE
Name

Zakoni u kratkorocnom interesu pojedinaca

27.10.2019 18:16

Neformalno zaposljvanje samo po sebi zakonito,ali i bumerang drustvu u cjelini.

ODGOVORITE
Name

građanin

28.10.2019 05:26

Dodik je iznio pare u inostranstvo, pa preko off shore kompanija kupuje naša prirodna bogatstva. Kad tome dođe kraj – Dodik će u Rusiju, a mi ćemo ovdje ostati da plaćamo ceh sulude pljačkaške politike, koja se vodila proteklih dvadeset godina. Svako, apsolutno svako javno preduzeće i svaka javna ustanova u Republici Srpskoj posluju negativno. Čak i javno preduzeće Šume Republike Srpske – koje niti zaljeva šumu, niti je sadi, samo siječe drvo – pravi minus. Toga nema nigdje u svijetu.

ODGOVORITE