"Carinska unija bi povezala Zapadni Balkan"

Najbolji oblik ekonomske saradnje i povezivanja ekonomija u regionu Zapadnog Balkana bila bi carinska unija, ocjenjuje Jože Mencinger, slovenački ekonomista.

Bosna i Hercegovina 20.10.2019 | 12:30 Inicijativu za formiranje carinske unije na Zapadnom Balkanu pokrenuo je predsednika Srbije Aleksandar Vučić, koji je još u februaru 2017. predao "papir" sa tom razrađenom idejom tadašnjem austrijskom premijeru i sadašnjem mandataru za sastav nove Vlade Austrije, Sebastijanu Kurcu.

"Carinska unija, ukoliko je politički prihvatljiva, bila bi prvi korak u povezivanju", izjavio je Mencinger, koji za sebe kaže da je "jugonostalgičar".

Smatra da nema dileme da i Evropska unija želi ekonomski oporavak Zapadnog Balkana jer, ako ništa drugo, kako primjećuje, to povećava tržište.

"No, ozbiljnih namjera da se zemlje Zapadnog Balkana brzo uključe u Uniju za sada u EU nije bilo, niti je EU, zbog krize u kojoj se nalazi, sama spremna na novo širenje. Mnogi misle da je priključenje Bugarske i Rumunije bila greška", navodi Mencinger u intervjuu za Magazin biznis.

Smatra da izjave o pridruživanju Zapadnog Balkana imaju svrhu da održe "živim" motiv za uključenje, jer to smanjuje političke i socijalne pritiske u zemljama i smanjuje želju za oslanjanjem na Rusiju, što je, kako kaže, posebno važno za Srbiju.

Prema njegovim riječima, "očigledno je za širenje jako zainteresovan NATO, koji je, uz Hrvatsku, učlanio i Crnu Goru i Makedoniju".

Glavni ekonomski problem u regionu Zapadnog Balkana, vidi u "nesposobnosti da se proizvodi roba kojom je moguće konkurisati na svjetskom tržištu".

Na pitanje da li su najavljeni regionalni infrastrukturni projekti, poput autoputa Beograd-Sarajevo, autoputa Niš-Priština, brze pruge Beograd-Budimpešta, spas za region, Mencinger odgovara da "nisu spas, ali su značajni jer mogu ubrzati ekonomski razvoj".

Komentarišući procjenu Svjetske banka da bi srpska ekonomija trebalo da raste od pet do sedam odsto godišnje da bi sustigla razvijene evropske zemlje, ističe da je rast po tim stopama dosta brz, te da je veći teško postići, pogotovo u situaciji u kojoj se nalaze države Evropske unije, koja se bliži stagnaciji.

"Da li su za brz rast Srbije zaslužne reforme poreske administracije i javnog sektora, ne znam. Ali, cilj da se za jednu deceniju sustignu razvijene ekonomije Evrope, čak i ako bude brz rast u Srbiji a stagnacija u EU, to je - utopija. Osim toga, ukoliko u EU dođe do ozbiljne trajnije recesije, to će se prenijeti i na Srbiju", kaže Mencinger.

Upitan šta misli o stvaranju velikih regionalnih kompanija putem akvizicija, Mencinger je vrlo skeptičan kada je riječ o povezivanju preko prodaje proizvodnih kapaciteta i državne imovine stranim firmama, navodeći kao primer slučaj Adrija Ervejza.

"Slovenija je njemačkom privatnom fondu ''prodala'' Adrija Ervejz za jedan evro i kupcu dodala nekoliko desetina miliona evra. Istovremeno je aerodrom Brnik prodala Fraportu. Adrija je bankrotirala... Sada se čeka da strane firme preuzmu letove. To nije sve. Slovenija je prodala bankarski sistem, Rogašku i Radensku i mnogo drugih firmi. To je sramota za sve vlade poslije 1990. godine", rekao je on.

Što se tiče zainteresovanost NLB grupe za kupovinu srpske Komercijalne banke, ističe da nema ništa protiv toga, ali da je NLB i sama pretežno u stranom vlasništvu.

"Ostajem kod tvrdnje da bankarski sistem mora biti u domaćem, i to u državnom vlasništvu. Veliki udio njemačkih banaka je u državnim rukama njihovih pokrajina i ništa im ne fali. I u Njemačkoj je najveći problem njihova najveća privatna banka", zaključio je Mencinger.

Izvor: Tanjug