Kako mladi ulaze u začarani krug kocke i kriminala

Kako mladi ljudi ulaze u začarani krug kocke koji obično počinje bezazleno, sitnim ulaganjem koje postepeno povećava apetite za dobit ali kod igrača stvara sve veću zavisnost i strast za kockom, a za za sobom povlači niz negativnih koraka te lako pojedinca uvlači i u svijet kriminala, narkomanije, alkoholizma a sve sa ciljem obezbjeđivanja sredstava za kocku vršenjem krađa i prevara odnosno bježanja od realnosti uz pomoć psihoaktivnih supstanci i alkohola.  

Republika Srpska 27.08.2019 | 12:42
Kako mladi ulaze u začarani krug kocke i kriminala
Кockanje je takva sociopatološka pojava koja ne samo da vodi društvenoj degradaciji pojedinaca koji se njoj odaju trošenjem abnormalnih novčanih iznosa, nego dovodi u pitanje i materijalne osnove njihovih porodica i podstiče na vršenje drugih krivični djela što u konačnoj verziji dovodi do patološkog stanja društva.

Кockanje je vid socijalne patologije u kome učestvuju milioni ljudi širom svijeta iz raznih društvenih slojeva. Pored ličnih faktora koji utiču na nastanak i širenje kocke, tu su i oni drugi sa ekonomskom, socijalnom, psihološkom i kulturnom karakteristikom.

Ekonomski su vezani za pokušaj sticanja zarade mimo rada, a naročito je razvijeno među siromašnijim slojevima stanovništva. Socijalni se ogledaju kroz prevazilaženje nemoći pojedinaca uzdajući se u „kockarsku sreću“. Psihološki se vezuju za potrebom samodokazivanja, izazovom, takmičenjem i sl.

Кulturni se manifestuju kroz upražnjavanje kocke u slobodnom vremenu zbog potrebe za igrom, zabavom ali i komunikacijom među drugim ljudima. Кockanje prerasta u dio organizovanog kriminala, jer se stavraju kontrole nad kockarnicama i kladionicama, kockarskim mašinama, prognozama, takmičenjima od strane kockarskih sindikata kojim upravljaju biznismeni i kriminalno orijentisani pojedinci. Na osnovu ovih faktora, razvijena je i tipologija kockara i to na: profesionalne, poluprofesionalne i amatere .

Kocka, kao sociopatološki opštedruštveni problem suzbija se raznim administrativnim, krivičnim i posebno mjerama kroz različite oblike aktivnosti sa ciljem odvraćanja onih koji su krenuli putem ove devijantne pojave. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti kada su maloljetnici u pitanju jer je ovaj vid devijacije među njihovom populacijom sve zastupljeniji i poprima karakter masovnih razmjera.

U savremenom svijetu kocka dobija nove oblike. Pojavom automat klubova, internet klađenja, kladionica, na taj način postaje dostupnija svima. Obzirom da je kockanje maloljetnika u skoro svim zemljama zakonom zabranjeno na terenu se zakonske odredbe iz ovog domena jako malo poštuju. Istraživanja su pokazala da odrasli kockari svoje prve kockarske poteze učinili su kao maloljetna lica. Dakle, kocka kao i ostala devijanta ponašanja kod djece ostavlja dalekosežnije posledice nego li smo ih na početku i svjesni. Patološka slika kockanja ogleda se u tome što uz kockanje ide niz drugih devijacija pa u nekim slučajevima i krivičnih djela.

Najčešće je riječ o krađama, prevarama, iznudama, pa čak i nekim težim oblicima kriminaliteta zavisno od „zagriženosti“ u igre na sreću.

Naučnici upozoravaju da se „kockarska granica“ spušta sve niže i niže te da se od djece školskog uzrasta javljaju prvi oblici poriva za kockanjem. Laka dostupnost kockarnica u vidu automat klubova, sportskih kladionica i raznih elektronskih igara na sreću ovu sociopatološku pojavu mladim ljudima čini lako dostupnom. Teoretičari ističu da je „period od 19. do 25. godine života najrizičnija dobna skupina za razvoj zavisnosti o kockanju, dok problemi povezani sa kockanjem svoj vrhunac dostižu u dobnom razdoblju od 20. do 35. godine života“.

Кockanje kod adolescenata u svojim obilježjima se razlikuje od kockanja odraslih osoba, što ne iznenađuje uzmemo li u obzir razvojne specifičnosti adolescenata. To je razdoblje povećanog traženja uzbuđenja i preuzimanja rizika povezano sa osjećajima nepobjedivosti i neranjivosti. Razvojne karakteristike, prvenstveno traženje uzbuđenja i egocentrizam, povećavaju vjerovatnost razvoja rizičnih ponašanja.

Adolescenti se uključuju u rizična ponašanja kako bi preuzeli kontrolu nad svojim životima, lakše se nosili sa tjeskobom, frustracijom, neuspjehom te se povezali sa vršnjačkim grupama. Takođe takva ponašanja imaju kao posledicu osjećaj ugode i prihvaćanja od strane vršnjaka, što su jedne od glavnih potreba u adolescentskoj dobi.

S obzirom na to da je kockanje aktivnost čija su glavna obilježja preuzimanje rizika i traženje uzbuđenja, razumno je pretpostaviti da su adolescenti u većem riziku za uključivanje u aktivnosti kockanja i za razvoj problema sa kockanjem. (Hardon, Derevenski, Gupta, 2003:176). Neposredno negativne posledice kockanja kod adolescenta su povećano delinkventno i kriminalno ponašanje, poremećaj vršnjačkih i porodičnih obaveza, poremećaj mentalnih sposobnosti te problemi u školi. Problematični i patološki kockari imaju vrlo veliku vjerovatnoću da će biti izbačeni iz škole, te da će se susretati sa nizom problema i sukoba sa zakonom.

U današnje vrijeme masovnog proboja tehnike i tehnologije zavisnost od kockanja u najvećoj mjeri stvaraju elektronske igre na sreću koje su i najrasprostranjenije i najzastupljenije među populacijom. Dodatni problem kod tzv „elektronskog“ ili internet vida kockanja jeste što ga je teško upratiti ali i sankcionisati jer se sve kockarske radnje od uplate preko kockanja do isplate vrše putem interneta.

Sportske kladionice, koje sve više posjećuje i veliki broj maloljetnih lica (uprkos zakonskim odredbama koje to zabranjuju) često se ne tretiraju kao klasične kockarnice i igre na sreću jer se, linijom manjeg otpora, povezuju sa interesovanjem za sport, što je apsolutno pogrešno. Dakle, ponekad i nisu svjesni, mladi ljudi, da zapravo ulaze u začarani krug kocke koji obično počinje bezazleno, sitnim ulaganjem koje postepeno povećava apetite za dobit ali kod igrača stvara sve veću zavisnost i strast za kockom.

Roditelji naročito treba da obrate pažnju kod djece školskog uzrasta kako i na koji način troše novac i ukoliko primjete veću količinu novca od one koje daju djeci, trebalo bi da adekvatno reaguju. I sa kockom, kao i sa ostalim vidovima patološkog stanja kod maloljetnika, je isti slučaj stvaranja klasične ovisnosti. Кocka je takva pojava koja za sobom povlači niz negativnih koraka te lako pojedinca uvlači i u svijet kriminala, narkomanije, alkoholizma a sve sa ciljem obezbjeđivanja sredstava za kocku vršenjem krađa i prevara odnosno bježanja od realnosti uz pomoć psihoaktivnih supstanci i alkohola.

Autor: sociolog Vladimir Vasić

Komentari / 0

Ostavite komentar