Veze Haradinaja i ekstremista

Ramuš Haradinaj primio je nedavno u Prištini jedne malo poznate stranke iz Njemačke, u kojoj je bio i Alim Hamza, koji je pod prismotrom njemačkih vlasti zbog islamskih ekstremističkih stavova, a ekspert za bezbjednost Irfan Peci smatra da ne treba potcijeniti opasnost od Haradinajevih kontakata sa salafistima u cilju formiranja "velike Albanije".

Nepostojeće 02.08.2019 | 12:58 Hamza se u Prištini, u Haradinajevom kabinetu, pojavio kao član delegacije malo poznatog Saveza za inovacije i pravdu (BIG), partije registrovane u Njemačkoj, za koju tamošnji mediji navode da je bliska turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu.

Taj, salafistički pripovjedač iz Bona, takođe nije ranije privlačio pažnju javnosti, iako je pod prismotrom njemačkih službi zbog ekstremizma, dok se, posebno u posljednje vrijeme, nije angažovao na društvenim mrežama na kojima otvoreno podržava Haradinaja.

Pred odlazak Haradinaja u Hag, pred Specijalni sud za ratne zločine OVK, Hamza se solidarisao sa njim, odbacujući optužbe protiv prištinskog političara, kojeg naziva "rođakom".

Ekspert za bezbjednosti, poznat u njemačkim medijima, Irfan Peci, koji je tim povodom kontaktirao redakciju Tanjuga, tvrdi da je Haradinaju morao biti poznat Hamzin salafistički, odnosno ekstremistički "bekgraud".

Peci za Tanjug navodi da je Hamza zbog svojih ekstremističkih stavova već "na radaru" njemačkih vlasti.

On takođe za Tanjug objašnjava da je Savez za inovacije i pravdu blizak islamistima, te da će, kako najavljuje, njemački javni servis uskoro objaviti pirlopg, na kojem je, inače, i on sarađivao.

Prema njegovim riječima, među članovima Saveza je i jedan političar iz Sandžaka, koji je, kako tvrdi, blizak Stranci demokratske akcije, a članovi te stranke, turski građani u Njemačkoj, su pristalice Erdoanove politike.

"Taj podatak pokazuje da se ovde uspostavlja savez. Prepoznaje se jasno osovina Sandžak, Kosovo i pristalice Erdoana", kaže Peci i dodaje da veruje da je cilj svega toga tzv. Velika Albanija pod turskim uticajem.  Upitan da li je takozvana OVK, čiji je jedan od vođa bio Haradinaj, bila pod uticajem salafističkih struja, Peci kaže da je OVK imala razne frakcije, koje su bile prije svega nacionalistički usmjerene.

"Međutim, danas vidimo sve više albanskih salafista koji imaju simpatije za OVK i rat protiv Srba nazivaju džihadom", podvlači Peci.

Bilo je, kaže, i pojedinih islamista u OVK, ali i pored toga ne bi rekao da je OVK bila vjerski ili salafistički motivisana.

"Ali, albanski salafisti su simpatizeri OVK“, podvukao je on. 

Sam Peci, inače, prema dostupnim podacima, dijete emigranata sa prostora bivše Jugoslavije, 2007. godine je bio šef njemačkog ogranka "Globalnog islamskog medijskog fronta", najvažnije propagandne mreže Al kaide.

Zbog tih aktivnosti je bio uhapšen, osuđen na kaznu zatvora, a potom je, prema pisanju njemačkih medija, okrenuo leđa ekstremističkoj prošlosti i posvetio se borbi protiv radikalizacije mladih muslimana na njemačkom govornom području. 

Izdao je i knjigu pod naslovom "Džihadista", a bavarski javni servis snimio je o njemu dokumentarni film. 

Pod salafizmom se, inače, podrazumijeva tumačenje islama na način na koji su to činile prve tri generacije muslimana. 

Ekstremni salafisti, kao što je Hamza, pokušavaju da isključe sve, po njihovom viđenju ne-islamske, uticaje na život muslimana.

(Tanjug)