Podrinje: S čime se bore malinari

Malina je ove godine rodila, kao nikad, ali to ipak ne znači da malinari nemaju briga. Oluja, koja je prošli vikend zadesila Bratunac i okolinu, nekima od njih je uništila skoro trećinu roda, ali to nije najveći problem sa kojima se bore. Više ih brine kako će i po kojoj cijeni prodati rod, koji je izuzetno kvalitetan.

Republika Srpska 13.07.2019 | 13:14 Prema zvaničnim procjenama, ove godine je u Srpskoj proizvedeno oko 13.000 tona malina, čija je očekivana vrijednost oko 42 miliona KM. Trećina ukupnog roda ovog voća proizvedena je u bratunačkoj i srebreničkoj opštine, na samoj granici sa Srbijom.

Malinari na granici su do prije nekoliko godina bili u prednosti, jer su maline mogli prodati u Srbiji ili BiH, onome ko više plati. Od 2015. nije tako i od tada su podrinjski malinari u raljama domaćih hladnjačara, koji otkupljuju rod, diktiraju cijenu i “kupe kajmak”.

Upravo zbog toga, narodna poslanica Spomenka Stevanović (DEMOS) iz Zvornika postavila je poslaničko pitanje, koje se tiče mogućnosti da malinari sami voze svoj rod u Srbiju i prodaju ga tamo, ako su cijene za njih povoljnije. Stevanovićeva je pitala ministra poljoprivrede RS Borisa Pašalića da li će na ovaj problem upozoriti resornog ministra Srbije i pokušati naći rješenje.

Pašalić je odgovorio da je razgovarao s ministrom poljoprivrede Srbije Branislavom Nedimovićem, te da je dogovoreno da će se “u narednom periodu raditi na poboljšanju uslova kada je u pitanju uvoz i izvoz voća, sa posebnim naglaskom na malinu”.

Podsjetio je, međutim, da je carinska politika u nadležnosti BiH, pa je shodno važećim zakonima, “prostor za djelovanje Ministarstva poljoprivrede RS u pravcu zaštite domaće proizvodnje veoma ograničen.”



Ministarstvo za malinare čini ono što može: daje im podsticaje.

"U prošloj godini, samo po osnovu premije za proizvedenu i prodatu malinu, malinarima je isplaćeno ukupno milion i po KM, a za tekuću godinu su planirana i obezbijeđena sredstva u iznosu od 3 miliona maraka", navode u Ministarstvu. 

Uz ove premije malinarima su, kao i drugim poljoprivrednicima, na raspolaganju i regresirano dizel gorivo, podsticaji za kapitalne investicije, poput nabavke protivgradnih mreža, opreme za navodnjavanje i mehanizaciju, a Ministarstvo podržava i osiguranje u poljoprivredi, nudeći da nadoknadi polovinu cijene premije osiguranja.

Stevanovićeva, međutim, tvrdi da formalnih mogućnosti za malinare ima i kada je u pitanju podaja voća u Srbiji, ali da te mogućnosti nisu iskorištene.

"BiH je s Beogradom 2005. godine potpisala sporazum o prekograničnoj saradnji, koji je ratifikovan 2007. i koji pruža dosta dobrih mogućnosti za stanovnike pograničnih opština. Međutim, taj sporazum se ne primjenjuje, bar ne u aspektima koji bi mogli biti od koristi poljoprivrednicima", kaže Spomenka Stevanović, podsjećajući i na Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije.

Stojanović: Bitka za 30 pfeniga

Uprkos dobrim prinosima, otkupna cijena malina je ove godine znatno viša nego lane, kada su malinari s obje strane Drine, nakon propasti roda zbog lošeg vremena, prijetili blokadom granice zbog otkupnih cijena od oko 100 dinara, odnosno 1,4 KM.

Sada se maline u Srbiji otkupljuju za oko 150 dinara, pa u RS malinari očekuju 2,50 KM po kilogramu, ali im to još niko nije ponudio.



"Hladnjača Velibora Rankića nam je i prije berbe ponudila 2,20 KM. Drugi ne govore ništa o cijeni. Kažu, sve zavisi od kvaliteta, ali kvalitet je ove godine izvanredan", tvrdi Ivan Stojanović iz Udruženja malinara “Vilamet” Bratunac.

(Srpskainfo)