Završena likovna kolonija Bardača

Izložbom novonastalih radova na otvorenom prostoru, sinoć je završena 36. Likovno-ekološka kolonija „Bardača-Srbac“, na kojoj je deset akademskih slikara iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske proteklih osam dana stvaralo djela na temu „800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve“.

Republika Srpska 01.07.2019 | 11:19
Završena likovna kolonija Bardača
Umjetnici su  iza sebe ostavili tridesetak slika sa vjerskim motivima i prirode radjenih, uglavnom, tehnikom ulje na platnu, od kojih će najbolja obogatiti fundus  slika  ove, najstarije Kolonije u Republici Srpskoj,  koja u svom depou već ima više od  600 djela. Prema riječima sekretara  srbačke kolonije Stevana Umljenovića, oko 200 slika krasi radni prostor brojnih  republičkih institucija i ustanova Republike Srpske.  

On je izrazio zadovoljstvo što je kolonija uprkos teškim uslovima rada  zadržala kontinuitet  i dalje doprinosi  afirmaciji kulture. Nažalost, ni nakon 36 godina ova kolonija nije dobila galeriju, a još uvijek nije obezbjedjen ni adekvatan prostor  depoa, čime su slike  izložene  propadanju.  Načelnik  opštine Mlaedjan Dragosavljević je odao prizjnanje  kolektivu Centra za kulturu  za napore koje čine da se kolonija  organizuje i time afirmiše ova lokalna zajednica. On je obećao da će pružiti pomoć u rješavanju prisutnih problema.

Direktorka JU Centar za kulturu i sport Srbac Sandra Miholjčić zahvalila se umjetnicima na odzivu i  plodnom radu, ali i pokroviteljima ove kulturne manifestacije, Ministarstvu obrazovanja i kulture, opštini, Prirodno matematičkom fakultetu i brojnim sponzorima bez čije podrške ova kolonija, kako je rekla, ne bi uspjela.

Na svečanom zatvaranju kolonije na Bardači, predstavljen je i  katalog slika sa prošlogodišnjeg saziva u kome je srbačkka književnica i kulturni radnik  Branka Sančanin objavila  osvrt na  značaj osnivanja  kolonije, njen dugogodišnji rad, sa posebnim naglaskom na degradaciju, devastaciju  i uništavanje Prirodnog rezervata Bardača,  nakon procesa privatizacije  ribnjaka.  NBjeno kazivanje je bio ustvari  „nekrolog“  za Bardaču koja više nije kao što je bila.



„Likovno-ekološka kolonija  Bardača bila je  „lek“, prirodni  antibiotik, analgetik i antidepresiv za dušu“, kazala je Sančaninova i dodala da je ovaj prirodni parka, bogat florom i ffaunom, bio mjesto bilo izazov za ekologe, biologe, slikare, arheologe,  istraživaće, književnike i pjesnike, inspiracija za stvaraoce svih vrsta. Sada više toga nema. Vjerni Bardači ostali su slikari i  srbački kulturni poslenike samo da se tradicija ne prekine.   

Nadahnuto je govorio i istoričar umjetnosti Aleksandar Saša Grandić, član Umjetničkog savjeta Kolonije - Bardača. On je optimista i vjeruje da će se ovaj prostor obnoviti.

„Bardača je u nekom smislu upokojena. Medjutim, u nekom drugom smislu ona vaskrsava. I kada pogledate barem u tragovima, ribe ponovo vaskrsavaju, uz vaskrs riba dolaze ptice. Onda umjetnici kao apostoli života mogu da pričaju raznovsnim jezicima a da ih mi razumijemo. Pričaju da su Bog i priroda vječni .Slikari su ti koji vide i zapažaju bolje od drugih i time je njihovo djelo jače, energičnije, silnije i traje  mnogo duže nego što traje ljudski život. Ideje traju, a ideja medju nama  ima i biće ih. I  ova kolonija će i dalje biti „lijek“ za prirodu“ i za čovjeka“, optimista je Grandić.  

U okviru rada  36. Saziva LEK „Bardača – Srbac“  u Trening centru Prirodno matematičkog fakulteta na bardači, održan je i „okrugli sto“  posvećen  jubileju „800 godina autokefalnosti SPC“,  o čemu su govorili nasojnik manastira Osovica, otac teofil, te istoričari  Duško Peulja i Aleksandar Grandić.  Održana je i Škola slikanja za 11 talentovanih učenika osnovnih i srednjih škola sa kojima je radio akademski slikar Zoran Suvajac Zograf.

(BN/S.K.)

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

užas

01.07.2019 14:20

Pogriješili su temu kolonije. Tema je trebala biti: Kako nekažnjeno od prirodnog rezervata i staništa ptica napraviti njivu na kojoj se uzgaja kukuruz i nemilice zemlja pršće otrovom-herbicidima?! Kako uništiti zdravu životnu sredinu? Niko neće zbog toga odgovoarati zato što niko ništa prstom da mrdne... Ni institucije Republike niti opštine, niti bilo koji građanin. Sve leglo... A kada smo kod ovogodišnje teme kolonije svaka čast. Ne znam kakve samo ima veze crkva i kolonija, crkva i uništena priroda? Eto, ni crkva nije digla glas da spriječi ekocid.

ODGOVORITE
Name

Xy

01.07.2019 15:17

Bez Stevana nema kolonije

ODGOVORITE