Svijet je opasniji nakon ultimatuma

Vlasti Teherana u srijedu su dale Zapadu rok od 60 dana da ispuni svoje obaveze iz Iranskog nuklearnog sporazuma. Ukoliko zemlje potpisnice svoj dio dogovora ne ispune, Iran će, kako je zaprijetio, prestati da se pridržava određenih dijelova tog sporazuma.

  • Vijesti
  • Svijet


Prijetnjom Irana, svijet je postao opasnije mjesto za život. Ukoliko se Teheran bude držao ultimatuma, to će značiti da će zadržati višak obogaćenog uranijuma i teške vode.

U jeku novih tenzija na Bliskom istoku, SAD su poslale svoj nosač aviona i bombardere, a Zapadu je dat rok od dva mjeseca da se odrede novi uslovi za nuklearni sporazum sa Iranom.

Sjesti za pregovarački sto nije bilo lako. Iran i još šest zemalja, SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina, Rusija i Nemačka, postigli su 2015. godine sporazum nakon godina tenzija i pokušaja Irana da razvije nuklearno naoružanje.

Iran je insistirao na tome da je njihov nuklearni program potpuno "miroljubiv", ali međunarodna zajednica nije vjerovala u to.

Teheran je na kraju pristao da ograniči svoje nuklerane aktivnosti u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Jedan dio sporazuma odnosio se na uranijum. Obogaćeni uranijum koristi se za proizvodnju reaktorskog goriva, ali i za nuklearno oružje. Iran je imao dvije fabrike, Nanac i Fordo, gdje se uranijum ubacivao u centrifuge kako bi se izdvojio njegov izotop, U-235.

Osiromašeni uranijum, koji ima oko 3-4 odsto koncentracije U-235, može da se iskoristi za proizvodnju goriva za nuklearne elektrane.

Iran je u julu 2015. imao skoro 20.000 tih centrifuga. Do januara 2016. značajno je umanjio taj broj, a tone osiromašenog uranijuma prevezeno je iz Naneca i Fordoa u Rusiju.

Takođe, Iran je u to vrijeme gradio nuklearnu fabriku teške vode u gradu Araku. Utrošeno gorivo iz te teške vode sadrži plutonijum pogodan za nuklearnu bombu.

Iran se sporazumom saglasio sa time da da će fabrika da bude redizajnirana, te da neće proizvoditi plutonijum koji je pogodan za oružje i da će svo utrošeno gorivo da bude poslato van zemlje. Po sporazumu, zemlji neće da bude dozvoljeno da gradi jedan takav reaktor sve do 2031. godine.

U vrijeme kada je sporazum postignut, predsjednik SAD bio je Barak Obama koji je tada izrazio nadu da će ovaj sporazum spriječiti Iran da svoj nuklearni program razvija u tajnosti. Iran se, kako je rekao, saglasio da bude nadgledan i provjeravan.

Ono što je Iran prije sporazuma imao u svojim "skladištima" bilo je dovoljno za proizvodnju između 8 i 10 bombi.

Sankcije koje su prethodno uvele Ujedinjene nacije, SAD i Evropska unija osakatile su iransku ekonomiju, ali je pod sporazumom Teheran uspio da se vrati na put.

Međutim, u maju 2018. godine predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odlučio je da povuče SAD iz tog sporazuma, a već u novembru je vratio sankcije i Iranu i zemljama koje

SAD su u ponjedeljak saopštile da će postaviti udarnu mornaričku grupu i bombardere na Bliski istok kao upozorenje Iranu i njegovim saveznicima da ne napadaju američke snage u regionu.

Na zadatak je poslat nosač aviona "Abraham Linkoln" zajedno sa pratnjom ratnih brodova i borbenih aviona.

Bijela kuća je saopštila da pojačanje snaga predstavlja poruku Iranu da će svaki napad na SAD i njene saveznike dočekati "nepopustljiva sila".

Koliko je situacija napeta govori činjenica i da je američki državni sekretar Majk Pomepeo iznenada promijenio plan putovanja, te otkazao odlazak u Berlin i sastanak sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Umjesto toga našao se u glavnom gradu Iraka gdje je sa tamošnjim predsjednikom i premijerom razgovarao o zaštiti Amerikanaca u Iraku.

Varnice su međutim počele intenzivije da sijevaju od kada je u sredu svoj ultimatum iznio predsjednik Irana Hasan Rohani. Sada je Zapad na potezu.

Hasan Rohani zaprijetio je da će Iran prekršiti dijelove sporazuma iz 2015. ukoliko ostale potpisnice ne ispune svoje obaveze, naročito kad je riječ o bankarskim i naftnim sektorima.

On je rekao da je poslao pisma potpisnicima nuklearnog sporazuma, koje je obavijestio da se neće pridržavati ograničenja u vezi sa zalihama obogaćenog uranijuma i teške vode.

Rekao je da će Iran zadržati zalihe i dao ultimatum da ako se ne steknu bolji uslovi, započeće sa većim obogaćivanjem uranijuma.

CNN zbog toga piše da je svijet za nijansu postao opasnije mjesto za život, a u centar stavlja i savetnika američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona.

Kako se navodi, Bolton ne žali zbog svog navijanja za invaziju u Irak, a izgleda da je posvećen tome i da svoju zemlju dovede do ivice sukoba sa Iranom, te podseća na njegov tekst iz 2015. koji je napisao za New York Times pod naslovom "Da zaustavite iransku bombu, bombardujte Iran".

Takođe, Bolton je i veliki poštovalac izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, koji godinama zahteva od SAD snažniji pristup Iranu, a čak je i Boltonova odluka o slanju nosača i bombardera na Bliski istok došla zbog informacija izraelskih zvaničnika.

Zapravo, do trenutka Rohanijevog upozorenja, Iran je bio taj koji je ispunio obaveze iz sporazuma. SAD su te koje su se povukle iz sporazuma.

"Od prošle godine, od kada su SAD ponovo uvele sankcije Iranu, Teheranu je ponovo teško da proda naftu što je dovelo do naglog pada vrijednosti iranske valute. Dalje, Iran nije Irak Sadama Huseina. Iran je regionalna supersila, zemlja sa 80 miliona duša, koja je uprkos decenijama uz sankcije uspjela da značajno izgradi industrijsku infrastrukturu i da pojača svoj uticaj u regionu podržavajući saveznike u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu", navodi CNN.

SAD Iran vide kao glavnog destabilizatora u regionu, a njegove trupe Iranske revolucionarne garde Tramp je proglasio teroristima. Evropa je na Rohanijev ultimatum već odgovorila "ne", odnosno Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Evropska unija saopštile su da odbaciju svaki vid ultimatuma. Bela kuća je rekla da će odgovoriti novim sankcijama, dok je Rusija za ovaj ultimatum okrivila Vašington.

Iako visoki savetnik Bijele kuće i zet američkog predsednika Džerad Kušner ima u planu neku vrstu preuređivanja Bliskog istoka, šanse za to su veoma male. Ipak, za to vreme, šanse da će doći do katastrofe u uzdrmanom regionu i dalje su veoma visoke.

(Telegraf.rs)

KOMENTARI3
POŠALJITE PORUKU

izraelac

12.05.2019 01:59

U Iranu će u roku 15 dana doći do explozije na par reaktora i postrojenja koja proizvode nuklearni otpad.. iran će zadesiti nuklearna katastrofa kao černobil il fukušima... pajz šta sam rekao.. na Iranu ćemo mnogo naučiti

Eto sta je Nato

12.05.2019 07:29

Ako Amerika napadne Iran oceli bosnjaci ici da ratuju na stranu amerike.

Dzoo

12.05.2019 10:22

Dok imas to oruzije sigurni ste ako vam to uniste gotovi ste

Razvoj: NEST

© Đorđe Gajić 2018.
Sva prava zadržana.