Svaki farmer da proizvodi struju

Svaki farmer može proizvoditi i električnu energiju od metana, koji se dobija iz stajskog đubriva. Začetnici ove ekološke proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini su poljoprivredna zadruga Livač iz Laktaša. Međutim, rijetki su slijedili ovaj primjer jer sistem ne samo da ne podstiče ovakav način proizvodnje struje već su i brojni administrativni problemi.

Bosna i Hercegovina 05.05.2019 | 15:03
Svaki farmer da proizvodi struju
Na 150 hektara plodne lijevčanske zemlje prostire se Poljoprivredna zadruga Livač, koju je osnovao banjalučki Caritas sa ciljem zaposlenja ljudi iz ovog kraja i uvođenja novih tehnologija kao što je bio plinsko postrojenje.

Ovdje se odlaže stajsko đubrivo i u ovom balonu se sakupljaju plinovi koji ukoliko se đubrivo odlaže napolju zagađuju atmosferu.

“Umjesto da smjesu plina puštamo u atmosferu i dovodimo do povećanja koncentracije ugljen dioksida mi te plinove prikupljamo i na jednostavan način, bez ikakve velike tehnike, plinovi idu na motor tu se spaljuju, motor pokreće generator i dobijamo električnu energiju”, objasnio je Draženko Budimir iz PZ Livač.

Đubrivo oslobođeno plinova je ekološko i može se koristi za obradu zemljišta. Na ovaj način se može zbrinjavati sav organski otpad poput uginulih životinja, otpad iz mesne industrije ili nastao preradom voća i povrća, i dobiti struja. Međutim, vlast BiH ovaj način proizvodnje energije ne prepoznaje kao ekološki.

“Mi se posmatramo kao energetski objekat, iako je naša proizvodnja jako mala, to 40 kilovata to je malo više je ovo ekološka priča, ali su kod nas za razliku od EU, pa i zemalja u okruženju pomješani neki pojmovi tako da mi trenutno nemamo nikakvih podsticaja za proizvodnju električne energije”, kazao je Budimir. 

Jedno ovakvo bio plinsko postrojenje treba imati svu dokumentaciju za rad kao termoelektrana. Dok se ovaj ekološki način proizvodnje energije i istovremeno zbrinjavanja otpada sputava, podstiče se razvoj mini hidroelektrana, zbog čega se bune brojne nevladine organizacije.

“Što se tiče obnovljiviih izvora energije veliko je pitanje da li mini hidroelektrane trebaju da spadajju u to upravo zbog njihovog uticaja na životnu sredinu, jer kad se dobijaju dozvole sve stavlja negdje sa strane i ne procjenjuje se negativan uticaj na životnu sredinu”, izjavio je Aleksandar Žolja iz helsinškog parlamenta građana Banjaluke.

Na 244 rijeke u BiH planirana je izgradnja 300 novih hidrocentrala, a do sada ih je izgrađeno više od 80.

Biznis.ba / N1

Komentari / 8

Ostavite komentar
Name

Pamet

05.05.2019 15:10

Au sto ce nama ideje ogavnog Zapada.Mi smo Balkan.

ODGOVORITE
Name

E Moji Momci,

05.05.2019 17:17

Slovenci godinama takve stvari izvode, još ih drzava podupire.

Name

Sistemu

05.05.2019 17:43

Nije u interesu da pojedinac nešto uštedi, i eventualno zaradi, već da pojedinca, kao i cijelo društvo oguli do gole kože!

Name

Pajo

05.05.2019 16:36

Kako kada ste sve pokrali, nema podsticaja.

ODGOVORITE
Name

Trt

05.05.2019 16:50

Nije to zanimljivo ovim glavoboljama.... Nema se gdje ogrebati za procenat.

ODGOVORITE
Name

Koliko

05.05.2019 16:52

Nije to za poljoprivrednike kao individue. To treba da radi jedna citava regija da bi se isolatilo i proizvvelo dovoljno biootpada.

ODGOVORITE
Name

Conjo

05.05.2019 17:23

Izgradnju minihidrocentrala kod nas vlast podstiče iz džepova nas građana, tj. potrošača električne energije koje za to niko nije pitao, već su nam razrezali namet koji plaćamo u sklopu računa za utrošenu električnu energiju.I ne samo to.Taj novac se kasnije daje vlasnicima tih hideroelektrana, pa ispada da su hideroelekranu dobili na poklon plus što kasnije zarađuju na isporuci struje.

ODGOVORITE
Name

Vuper

05.05.2019 23:14

Ko zna koliko te elektrane proizvedu el. eneŕgije, oli oni uzimaju iz državnlog sistema l. energiju pa je prodaju kao svoju

ODGOVORITE