Novinarski hljeb sa sedam kora

Pod teškim pritiscima u društvu koje im ne vjeruje i opravdava napade u borbi za istinu, ali i život, novinari su danas obilježili još jedan Dan slobode medija. Podaci su poražavajući. Rezultati posljednjeg istraživanja pokazuju da čak 27 odsto građana Republike Srpske opravdava nasilje nad novinarima.

Republika Srpska 03.05.2019 | 16:48 O slobodi medija analizu su uradili Udruženje "BH novinari" i Fondacija "Fridrih Ebert". U poređenju s prošlom godinom, zabrinjavajući je porast broja građana (za cijelih 14%) koji opravdavaju nasilje nad novinarima u Bosni i Hercegovini.

Pod teškim pritiscima u društvu koje im ne vjeruje i opravdava napade u borbi za istinu, ali i život, novinari su obilježili još jedan Dan slobode medija. Podaci su poražavajući.
Rezultati posljednjeg istraživanja pokazuju da čak 27 odsto građana Republike Srpske opravdava nasilje nad novinarima.

’’To su najgori podaci od 2009. godine do danas’’, kaže novinar Milkica Milojević.

Novinare su pretekli popovi. Istraživanje je pokazalo da građani BiH najviše vjeruju vjerskim institucijama, čak 74 odsto ispitanih građana. Novinari vjeruju da su mediji bez imena i prezimena doprinijeli tome da se povjerenje građana u medije dodatno smanji.

Raskorak između istine i pritisaka je sve veći.

Novinari smatraju da rade u neprijateljskom okruženju i da je slobode medija sve manje. Podrška vlasti je samo deklarativna.

’’Sve zajedno pokazuje da ova vlast ide ka tome da pooštri zakone i suzi slobodu medija’’, kaže novinar Siniša Vukelić.

Istraživanja pokazuju da javni servisi nisu javni, već samo servisi. Komercijalne televizije kupuju ljudi bliski vlasti kako bi kontrolisali medije.

’’Zastrašujuća je kompromitacija medijskih poslanika iznutra, onih ljudi koji su se našli unutar medija i onda iz straha i ličnih interesa stavili u funkciju tih siledžija spolja’’, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković.

U otežane uslove rada novinara spada i poštovanje Zakona o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske, koji predviđa rok od 15 dana da institucije pošalju odgovor svim građanima, pa tako i medijskoj kući ili novinaru na postavljeni upit. U doba interneta, gdje je protok informacija brz, rok od 15 dana ne ostavlja mnogo prostora za sveobuhvatnu priču.

’’Ono na čemu mi moramo insitirati jeste da se taj zakon izmijeni’’, kaže novinar Ljiljana Smiljanić.

Komunikolozi smatraju da demokratija i mediji idu jedno s drugim, ali da su temelji demokratskih stubova debelo potkopani.

Istraživanje je pokazalo da novinarska prava i medijske slobode već godinama najviše krše političari i političke stranke. Dok god bude tako, nesumnjivo je da će sloboda medija i novinara ostati ovakva kakva danas jeste ili će biti i gora.



BN TV