Za fotografisanje 60 dana zatvora!

Vlast Republike Srpske namjerava da kažnjava građane zbog fotografisanja policajaca, pa će tako svi koji neovlašćenim fotografisanjem ili snimanjem ometaju ili sprečavaju djelovanje državnih službenika biti kažnjeni sa 500 do 1. 500 KM ili zatvorom do 60 dana.

Republika Srpska 03.04.2019 | 12:49 Prema ocjeni pravnika i organizacija za zaštitu ljudskih prava, Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, koji je Vlada usvojila 28. marta i uputila u skupštinsku proceduru, a koji je u posjedu CAPITAL-a, ozbiljno se narušavaju demokratska i ljudska prava u RS.

Vlast namjerava da kažnjava one koji fotografišu službenike, pa će se tako pored onih koji ometaju ili sprečavaju djelovanje državnih organa, privrednih društava ili drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja ili njihove službenike da vrše svoje funkcije, kaznom od 500 do 1.500 KM ili zatvorom do 60 dana kažnjavati i oni koji neovlašćenim fotografisanjem ili snimanjem ometaju službenike dok vrše svoje dužnosti.

Kao i u važećem zakonu i u novom ostaje da će se isto kažnjavati i oni koji ne postupe na licu mjesta po zakonitom zahtjevu ili naređenju službenog lica.

Međutim, izmjenama zakona dodato je da će upozoreno lice kojem je naređeno da prestane sa ometanjem, a koje i dalje nastavi s ometanjem, po hitnom postupku biti sprovedeno u sud.

Advokat Milan Malešević, koji je radio na više predmeta kojima je tretirano kršenje javnog reda i mira, rekao je za portal CAPITAL da se izmjenama Zakona o javnom redu i miru ide ka totalitarizmu, ako već ne vlada isti u RS.

„Očigledno se ide na dodatne represije i uskraćivanje građanskih prava i sloboda i uvođenje totalitarizma na mala vrata, ako već ne živimo u totalitarnom sistemu“, istakao je Malešević.

Dodao je da je to stezanje kaiša oko slobode informisanja, izražavanja, prenošenja informacija i da su prvi na udaru novinari.

„Ako službenik novinaru ili bilo kome naredi da ne smije da fotografiše, novinar ne smije, bez obzira što je to nezakonito naređenje, jer šta ako službenik u tom momentu premlaćuje nekog civila sasvim nezakonito, to je van svake pameti“, istakao je Malešević.

Izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić rekla je da svako ima pravo da fotografiše i snima službenike u vršenju javne funkcije.

„Taj stav je u potpunosti na tragu onoga što su međunarodni standardi i tu prije svega mislim na standarde OSCE-a i Venecijanske komisije a koji kažu da fotografisanje i snimanje policijskih akcija od strane učesnika ili trećih lica ne treba ograničavati niti sprečavati, a da svakom zahtjevu da se predaju snimci ili fotografije treba prethoditi sudska odluka“, istakla je Dardićeva.

Dodala je da prema tome svako može da snima i fotografiše službenike u vršenju javne funkcije, a da Vlada RS ovim izmjenama zakona sužava prostor za bilo kakvo djelovanje građana, organizacija i medija.

Novinar BHT1 Vladimir Šušak rekao je da je velika nepoznanica kako će se sankcije primjenjivati prema novinarima.

„Kao ljudi koji svakodnevno snimamo i fotografišemo strahujemo jer ne znamo ko će kako da tumači naše postupke, u zakonu nigdje nema izuzetka novinara“, rekao je Šušak.

Dodao je da izmjene Zakona dodatno ograničavaju osnovne slobode građana.

Kazne i za neprijavljivanje prekršaja

U zakon se dodaje i potpuno novi član koji se tiče neprijavljivanja prekršaja javnog reda i mira, a odnosi se na prosvjetne i zdravstvene radnike, radnike ustanova socijalne zaštite, sportske radnike i druga lica. Oni će biti kažnjeni kaznom od 300 do 900 KM ako u okviru vršenja svojih službenih dužnosti nadležnom organu ne prijave prekršaje protiv javnog reda i mira.

Što se tiče dijela zakona koji definiše uznemiravanje građana bukom uvodi se nova kazna, i to za ugostitelja kao preduzetnika. On će se kazniti sa 500 do 1.300 KM ako narušava mir drugih na javnom mjestu od 16 do 18 časova (važećim zakonom je propisano vrijeme od 15 do 17 časova) i od 22 do šest časova izvođenjem muzičkih i drugih sadržaja, korišćenjem muzičkih instrumenata, radio i televizijskih prijemnika i drugih zvučnih uređaja, kao i mehaničkih izvora buke i zvučnih signala.

Do sada je za ovaj prekršaj bila propisana kazna samo za odgovorno lice u privrednom društvu i drugom pravnom licu, a sada se uvodi i za ugostitelja kao preduzetnika.

Ugostitelj kao preduzetnik uveden je kao odgovoran i za prekršaje protiv interesa maloljetnika i drugih kategorija lica, a koji se odnose na posluživanje alkoholom te za prekršaj propuštanja prijavljivanja narušavanja javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu. Ugostitelju kao preduzetniku moći će biti izrečena zabrana rada do šest mjeseci ako počini prekršaje u vezi sa kockanjem, upotrebom pirotehničkih sredstava, uznemiravanjem građana bukom, propuštanjem prijavljivanja narušavanja javnog reda i mira, prostitucijom i vračanjem. Ova zaštitna mjera i trenutno je propisana za vlasnika ugostiteljskog objekta ili lice kome je povjereno vođenje ugostiteljskog objekta.

Mijenja se i rok u kojem privredna društva i druga pravna lica, humanitarne i druge organizacije, građani i udruženja moraju podnijeti prijavu MUP-u ako žele da prikupljaju dobrovoljne priloge i druge vidove pomoći. Prijava je po važećem zakonu morala da se podnese osam dana prije početka prikupljanja, a novim zakonom taj rok se produžava na 15 dana.

Propisana je i nova kazna za one koji bez povoca i zaštitne korpe na njušci drže ili vode opasnog psa na javnim površinama. Oni će biti kažnjeni kaznom od 200 do 500 KM.

Obrazloženje Vlade

Vlada je u obrazloženju Nacrta zakona o izmjenama i dounama Zakona o javnom redu i miru navela da je bilo potrebno dograditi određena rješenja, kao i ustanoviti nova, a s ciljem preventivnog djelovanja i cjelishodnije primjene Zakona u praksi.

„Predloženim zakonom, između ostalog, definiše se odgovornost za prekršaje ugostitelja kao preduzetnika, preciznije se propisuju određeni prekršaji javnog reda i mira, te se definiše novi prekršaj „neprijavljivanje prekršaja javnog reda i mira“. Propisivanju novog prekršaja pristupilo se prvenstveno iz razloga jer se u proteklom periodu dešavalo da su u javnosti u RS i regionu objavljivani snimci i drugi dokazi o činjenju raznih prekršaja javnog reda i mira sa obilježjem nasilja za koje su odgovorna službena lica imala određena saznanja u trenutku činjenja  ili nakon, ali nisu učinila ništa da bi učinioci bili kažnjeni“, istakli su u Vladi.

Ističu da će izmjene zakona imati pozitivan uticaj kada je u pitanju povećanje odgovornosti i zaštita posebno ranjivih grupa kao i ostalih građana.

Vlada se u obrazloženju ne osvrće na kažnjavanje fotografisanja i snimanja službenika niti pojašnjava zašto je uvođenje sankcija za to neophodno.

(Capital)