Stejt Department o stanju u BiH

Sudeći prema izvještaju za BiH, ljudska prava u toj zemlji se dobro krše, naročito kada je riječ o pravima radnika, novinara, izbjeglica, žena i djece, ali i zatvorenika. Korupcija prevladala u mnogim institucijama.

Bosna i Hercegovina 14.03.2019 | 07:39 Američki Stejt department sačinio je izvještaj o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini u kojem se, uz ostalo, navodi da je nedostatak jasne podjele nadležnosti i odgovornosti između 16 agencija za primjenu zakona rezultirao povremenom konfuzijom. Upozorili su da je korupcija prevladala u mnogim institucijama.

Američki državni sekretar Mike Pompeo predstavio je danas izvještaj Stejt departmenta o ljudskim pravima, kazavši da Sjedinjene Američke Države od 1977. godine podnose izvještaje kako bi izložile kršenja ljudskih prava tamo gdje se ona pojavljuju.

Sudeći prema izvještaju za BiH, ljudska prava u toj zemlji se dobro krše, naročito kada je riječ o pravima radnika, novinara, izbjeglica, žena i djece, ali i zatvorenika.

Korupcija prevladala u mnogim institucijama

Posebno je problematizovana korupcija, pa se navodi da su funkcioneri često pribjegavali korupciji i da je ona prevladala u mnogim institucijama.

"Korupcija je bila naročito prisutna u javnom sektoru zdravstva i obrazovanja, javnim nabavkama, procedurama zapošljavanja. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i opštinskih uprava je zakonima i propisima uspostavilo sistem u kojem nedostaje transparentnosti i pruža se mogućnost za korupciju. Vladine struktura dale su korupmiranim zvaničnicima više mogućnosti za traženje 'naknada za usluge', posebno u institucijama lokalne samouprave", stoji u izvještaju Stejt departmenta.

U izvještaju se takođe navodi da se tužilaštva smatraju neefikasnim i podložnim političkim uticajima.

"Optužnice su povremeno bile loše sastavljene, a sudske odluke temeljile su se na nejasnim ili nedovoljnim obrazloženjima. Vlasti su izvijestile da je u proteklih pet godina podignuto 84 optužnice protiv visokih javnih zvaničnika, od kojih je 38 proglašeno krivima. Javne nabavke uglavnom nisu istraživane. Prikupljanje dokaza o korupciji ozbiljno je otežano od 2017. kada je Ustavni sud odredio neustavne odredbe u bh. državnom zakonu koji uređuje posebne istražne mjere. Iako su odredbe i dalje na snazi, vlasti do sada nisu uspjele usvojiti nove zakone", navodi se u izvještaju.

Radnička prava i pritisak na novinare

U izvještaju Stejt departmenta se navodi da poslodavci u privatnom sektoru nisu uvijek poštivala radnička prava propisana posebnim entitetskim zakonima.

"Zabranjuje se diskriminaciju sindikata, ali se ne osigurava primjerena primjena tih zaštita. Inspekcije rada i sudovi nisu se efikasno bavili pritužbama zaposlenika na diskriminaciju sindikata. Zakoni propisuju vraćanje na posao otpuštenih radnika u slučajevima u kojima postoje dokazi diskriminacije, bilo zbog sindikalnog djelovanja ili iz drugih razloga", stoji u izvještaju.

Navodi se da nije postignut napredak u rješavanju strukturnih problema povezanih s pravima radnika u privatnom sektoru zbog slabosti vladavine prava.

"Vlada nije ufinkovito provodila sve primjenjive zakone", navodi Stejt department.

Stejt department također navodi da su zabilježeni pristisci na slobodu izražavanja i slobodu medija, a zbog optužbi na račun novinara spomenut je u negativnom kontekstu i Milorad Dodik.

"Nastavljen je politički i finansijski pritisak na medije. Lideri koji optužuju medije za izdaju kao odgovor na kritike pojačali su se. U junu je predsjednik RS Milorad Dodik optužio opozicione novinare BNTV-a Suzanu Rađen Todorić i Željka Raljića za rad protiv RS", stoji u izvještaju.

Navodi se, također, da je grupa ratnih veterana napala reportere portala Klix.ba i Al Jazeere Balkans tokom protesta u Sarajevu.

Dio izvještaja posvećen je slobodi mirnog okupljanja a u tom dijelu su se bavili slučajem Dragičević.

"U decembru je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS zabranilo grupi građana da održe mirne proteste u Banjaluci. Prije zabrane, pokret 'Pravda za Davida' tragao je za pravdom u slučaju 21-godišnjeg Davida Dragičevića, čije ubistvo treba biti riješeno. 

Dragićevićeva porodica mobilisala je hiljade građana u potrazi za istinom i svojim naporima da traže pravdu za sve. 

Vlada RS je pravdala svoju odluku da zabrani sva javna okupljanja grupe, uključujući i proteste, tvrdeći da pokret nije u potpunosti poštovao zakon tokom prethodnih okupljanja. Policija RS je prekinula okupljanje 25. decembra, prilikom čega je uhapšeno 20 pristalica 'Pravde za Davida', uključujući i dva člana Partije demokratskog progresa (PDP) - predsjednika Borislava Borenovića i delegata u Narodnoj skupštini RS Draška Stanivukovića.

Neki novinari i demonstranti su naveli da je tokom hapšenja policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te su objavili fotografije na kojima se čini da su njihove tvrdnje podržane"

(BN/Klix)