Zbog čega kriju imena savjetnika

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine još uvijek nisu javno objavili imena i prezimena osoba koje će ih savjetovati u naredne četiri godine, a koje primaju plate iz džepova građana. Ovako netransparentan rad narušava povjerenje u rad državnih institucija, ali i otvara prostor za brojne malverzacije.

Bosna i Hercegovina 13.03.2019 | 14:34 Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić preuzeli su 20. novembra 2018. godine dužnosti članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ubrzo nakon toga Dodik, Džaferović i Komšić oformili su svoje kabinete, odnosno imenovali šefove kabineta i savjetnike.

Iako je prošlo više od tri mjeseca od dana preuzimanja dužnosti, članovi Predsjedništva BiH još uvijek se nisu udostojili putem web stranice informisati građane BiH o tome ko su ljudi koji ih savjetuju, a koje plaćaju bosanskohercegovački poreski obveznici.

Da stvar bude još netransparentnija, dva od tri kabineta članova Predsjedništva BiH u potpunosti ignorišu i medijske upite o postavljenim savjetnicima. Od Predsjedništva BiH još 6. decembra 2018. godine tražili smo da nam dostave informacije o imenima i prezimenima šefova kabineta i savjetnika članova Predsjedništva BiH, a do danas odgovor na ovaj upit nismo uspjeli dobiti.

Identičan upit dostavili smo Predsjedništvu BiH 12. februara 2019. godine i u formi zahtjeva za pristup informacijama, odnosno pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH. Uprkos jasno naznačenim zakonskim rokovima Predsjedništvo BiH oglušilo se i na ovaj zahtjev direktno kršeći državni zakon.

Transparentne odgovore na upit ranije smo jedino uspjeli dobiti iz kabineta člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferovića. Na mjestu Džaferovićevog šefa kabineta nalazi se Elvir Čamdžić, dok su kao savjetnici zaposleni Elvir Huremović, Amel Suljević, Damir Džanko, Adis Alagić i Čedomir Lukić.

Šutnja administracije kada je riječ o imenima i prezimenima savjetnika mogla bi dovesti do zapošljavanja bilo koje osobe u kabinete članova Predsjedništva BiH s obzirom na to da članovi kolektivnog šefa države imaju diskreciono pravo kada je riječ o zapošljavanju.

Dodik je nakon izbora otvoreno najavio da će mu prvi potez u Sarajevu biti imenovanje reditelja Emira Kusturice za savjetnika. S obzirom na to da administracija šuti i da se javnost mora oslanjati na nezvanične informacije iz Predsjedništva BiH, ostaje nejasno da li je Dodik zaposlio Kusturicu.

Netransparentno postupanje postavlja na dnevni red i pitanje malverzacija, ali i stručnosti kadra koji građani plaćaju da bi savjetovali šefove spoljne politike. Javnost je nedavno ostala negativno iznenađena informacijom da je u kabinet člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kao savjetnik zaposlen specijalista interne medicine Rusmir Mesihović.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je prema Ustavu BiH zaduženo za vođenje državne spoljne politike, zbog čega je nejasno kakve veze ima interna medicina, gastroenterohepatologija (liječenje i prevencija bolesti crijeva, jetre, žučne kese i pankreasa) i medicinski menadžment s spoljnom politikom i međunarodnim odnosima.

Prema nezvaničnim informacijama, na mjestu šefa Komšićevog kabineta nalazi se Amir Ibrović, dok su Komšićevi savjetnici Nihad Hebibović, Slaven Kovačević, Branimir Jukić i Rusmir Mesihović.

Podsjećanja radi, prošli saziv Predsjedništva BiH u sastavu Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić je već do kraja decembra 2014. godine javno, na web stranici Predsjedništva BiH, objavio imena i prezimena šefova kabineta i savjetnika.

Vršiteljica dužnosti direktorice Transparency Internationala Ivana Korajlić kazala nam je kako Predsjedništvo BiH direktno krši zakon s obzirom na to da odbija odgovoriti na zahtjev za pristup informacijama. Kako kaže, institucije se često znaju neosnovano pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.

"Mi smo do sada nekoliko puta i na sudu dokazali da imena i prezimena zaposlenih u javnim institucijama predstavljaju javni interes te da nema nikakvih prepreka da one budu objavljene. Nema nikakvih zakonskih prepreka da objave imena i prezimena svojih savjetnika", rekla je Korajlić.

Ona ističe da su generalno procedure vezane za izbor savjetnika netransparentne i da je upitno koliko se uopće ulazi u stručnost ljudi koji savjetuju članove kolektivnog šefa države.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nedavno se odrekla ustaškog pozdrava "Za dom spremni", riječima: "Kad je riječ o pozdravu 'Za dom spremni', da, ja sam počinila grešku kada sam rekla da je to istorijski pozdrav zato što mi je to više puta rekao neko od mojih savjetnika". Korajlić smo pitali koliko je važno da bh. javnost zna ko su savjetnici članova Predsjedništva BiH.

"U normalnim državama savjetnici su stručni ljudi za konkretne oblasti, koji su zaduženi da analiziraju situaciju i daju sugestije, ne samo u vezi s dnevno-političkim dešavanjima već i strateškim radom institucija. Kod nas se najčešće te pozicije popunjavaju na način da bi se 'udomili' određeni ljudi iz političkih stranaka", kazala je Korajlić.

(Klix)