Kako formirati vlast u Sarajevu?

SDA i DF sa HDZ-om mogu formirati komotnu parlamentarnu većinu na nivou Federacije BiH a sa SNSD-om i na nivou BiH.

Bosna i Hercegovina 11.02.2019 | 15:26 Ni nakon što je SDP definitivno odbio mogućnost koalicije s nacionalnim partijama, nisu prestale „noćne more“ s kojim se posljednjih sedmica teško nosi lider SBB-, Fahrudin Radončić, zabrinut da bi naredne četiri godine mogao presjediti u opoziciji daleko od izdašne državne kase. Ostala je još teoretska mogućnost da parlamentarnu većinu formiraju tri partije na razini Federacije BiH (SDA, HDZ i DF) odnosno četiri partije na nivou BiH (SDA, SNSD, HDZ i DF). 

Kao što je poznato, SDA je već dogovorila koaliciju s 3 odmetnuta poslanika Šepićevog Nezavisnog bloka, tako da SDA i HDZ trenutno imaju podršku 48, od ukupno 98 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. 

Za natpolovičnu većinu u ovom domu potrebna je podrška najmanje još dva poslanika, a Demokratska fronta Željka Komšića ima ih čak 10, pa bi se njihovim ulaskom u vlast formirala vrlo komotna natpolovična većina u kojoj niko ne bi bio „jezičak na vagi“ što je u pravilu glavni izvor zakulisnih ucjena.  

Slična je situacija i u Parlamentu BiH. Predstavnički dom Parlamenta BiH ima 42 poslanika, a u njemu su mandate izborili kandidati 14 političkih stranaka. Pojedinačno je najjača SDA koja ima devet poslanika, a slijedi je SNSD, koji ima šest poslanika, ali oni računaju i Obrena Petrovića koji je mandat dobio kao kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) a naknadno se priklonio Dodiku.

Treću poziciju po snazi u parlamentu dijele HDZ BiH i SDP BiH, jer obje stranke imaju po pet poslanika, a slijedi Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s tri poslanika.

Dakle, parlamentarna većina koju bi činile četiri stranke (SDA, SNSD, HDZ i DF) imala bi komotnu, natpolovičnu većinu od 24 zastupnika i pri tome komotnu većinu u oba entiteta („entitetsko glasanje“).



Uz sve to SDA i DF mogle bi formirati vlast i u većini kantona s bošnjačkom većinom, uz pomoć još jednog ili dva manja koaliciona partnera.

Prisjetimo se, prije četiri godine, u sličnoj situaciji SDA i DF formirale su parlamentarnu većinu koja se međutim raspala nakon samo nekoliko mjeseci. Ali postoji jedna važna razlika između te dvije situacije: 2018. godine, Komšić je ponovo izabran za člana Predsjedništva BiH, i danas mu je neuporedivo važnije da ima zakonodavnu i izvršnu vlast koja će ga pratiti i podržavati.

U protivnom, njegova uloga u Predsjedništvu BiH bila bi sasvim beznačajna, o čemu je prije nekoliko dana pisao Komšićev politički iskusniji prezimenjak, Ivo. 

"Komšić se izjasnio da će svoju funkciju obavljati u skladu s Ustavom BiH, što znači, u doslovnom tumačenju, bit će predsjednik države a ne samo eksponent naroda kome pripada. Kao takav, biće predsjednik svima, u onoj mjeri u kojoj su svi građani ove zemlje.

To je nova koncepcija vlasti koja nije nacionalistička. Do sada je izvršna vlast po cijeloj vertikali bila nacionalistički podijeljena, ministarstva su bila nacionalna, ministri su u vlasti predstavljali samo svoje narode, ne državu.

Državna vlast je dosezala do interesa tzv. narodnih predstavnika u vlasti, narod je u cjelini ostajao po strani. Takva koncepcija je bila najbolje tlo korupciji i kriminalu. Niko nikoga nije dovodio u pitanje, sve se međusobno pokrivalo. Zato smo bili blokirana zemlja, zato nismo imali stranih investicija, zato nismo imali pristup evropskim fondovima, zato se nije gradio auto-put...

Najvažnija zadaća novonajavljene politike je prekinuti s dosadašnjom koncepcijom vladanja državom i uspostaviti novu. To ne može Željko Komšić sam, čak ni uz pomoć Džaferovića, sve dok je naspram njih nacionalistička koalicija. Niko se iz te koalicije neće odreći stranačkih i svojih nacionalističkih interesa, i to onako kako ih oni vide i projektuju", napisao je Ivo Komšić.

(SB)