Narod odlazi iz Hercegovine

Ukoliko vlast Republike Srpske ne počne ulagati više novca u istočni dio Srpske, posebno u Hercegovinu, za 15-ak godina ostaćemo bez Berkovića, Rudog i još nekih manjih gradova, iz kojih stanovnici bježe glavom bez obzira. Ovako stanje u istočnom dijelu Srpske opisuju pojedini narodni poslanici iz Hercegovine, tvrdeći da će taj dio RS doživjeti demografsku kataklizmu, ukoliko se ne počne ulagati više novca u razvoj.

Republika Srpska 02.02.2019 | 20:32 Ostarjela putna infrastruktura, nedostatak kapitalnih investicija i nepodsticanje razvoja industrije, samo su neke od primjedbi koje se često mogu čuti tokom žustrih rasprava u parlamentu Srpske.

Najviše zamjerki dolazi iz opozicionih partija PDP i SDS, koje tvrde da istok Srpske obiluje prirodnim bogatstvima, ali da njeni stanovnici nemaju mnogo koristi od toga.

S druge strane, u vladajućoj koaliciji ne priznaju ove kritike, navodeći da su investicije jednako zastupljene na cijelom prostoru RS.

– Koliko se ulaže u ovaj dio RS dovoljno govori podatak da danas u opštinama Trebinje, Ljubinje, Bileće, Gacko, Berkovići, Nevesinje, Čajniče, Rudo, Višegrad, Kalinovik, Istočni Mostar i Novo Goražde, po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine ne živi više od 120.000 stanovnika. To je direktna posljedica činjenice da se ne ulaže u ovaj dio RS – tvrdi poslanik PDP u NSRS Ljubiša Krunić, koji dolazi iz Trebinja.

Izvlačenje novca

Prema njegovim riječima, iz Hercegovine se konstantno izvlači novac, koji se potom ulaže u zapadni dio Srpske.

Krunić ističe da se u istočnom dijelu RS proizvodi 74,4 odsto od ukupne proizvodnje električne energije, a ovaj dio Srpske se može pohvaliti i sa rudnim bogatstvima, kao i obradivim poljoprivrednim površinama.

– Gotovo sva rudna bogatstva su u istočnom dijelu RS, dok je kod šumskih bogatstava odnos 50:50. Što se tiče poljoprivrednih površina, opet je istočni dio u ogromnoj prednosti, ako uzmete u obzir Semberiju, Podrinje, Popovo polje i još neka manja polja. Na ovom području ima oko 80 odsto kvalitetnog zemljišta, odnosno oranica prve klase – kaže Krunić.

Uzimajući u obzir navedeno, kako ističe Krunić, vidljivo je da je istok Srpske razvijen i bogat, ali se to ne vidi po ulaganjima u njegov razvoj.

Krunić ističe da od Ljubinja do Višegrada imaju HE Trebinje i Višegrad, te TE Gacko, i da bi samo od ova tri resursa građani na istoku RS trebali da žive najbolje ne samo u RS, već skoro i u Evropi.



Putna infrastruktura

Ovaj narodni poslanik zamjerku ima i na ulaganja u putnu infrastrukturu, tvrdeći da su se nekadašnji asfaltni putevi u istočnoj Hercegovini gotovo pretvorili u makadamske puteve.

– Trudnicama koje moraju zbog nekih zahvata da idu u Mostar putnim pravcem Trebinje – Ljubinje – Stolac – Mostar, preporučuje se da ne idu tim pravcem jer su putevi loši – tvrdi Krunić, koji kaže da se već 12 godina obećava kako će se u istočnoj Hercegovini obaviti rekonstrukcija puteva, ali da se to ne dešava.

Krunić ističe da je umjesto toga do sada urađeno dva do tri kilometra ceste na dionici od Trebinja do Ljubinja, koja je inače duga 60 kilometara.

– Na putu Ljubinje – Stolac ukupna širina kolovozne trake je od četiri do pet metara, a zakonom je propisano da mora biti minimum šest metara. Bukvalno se ništa ne ulaže i svi potencijalni investitori koji žele da dođu u Hercegovinu kada vide puteve odmah odustanu – kaže Krunić.



“Na repu događaja”

Dodaje da je istočna Hercegovina na “repu svih događaja”, te da zaslužuje daleko bolji tretman, status i brigu.

Ako se nastavi ovako, tvrdi Krunić, u narednih 15 godina ostaćemo bez gradova poput Ljubinja s obzirom na to da je 80 odsto stanovništva tog grada posljednja generacija koja tu živi. 

– Ostaćemo bez Kalinovika, Berkovića, Rudog, Mostara i Novog Goražda. To je demografska kataklizma. Ako se ne povede računa o istočnom dijelu Hercegovine, ona će nestati – tvrdi Krunić.

Isto mišljenje često se može čuti i od poslanika SDS u NSRS Nebojše Vukanovića, koji je u više navrata na sjednicama parlamenta RS  upozorio da se istok Srpske sistematski zapostavlja. On ističe da kapitalnih investicija nema, dok je mreža puteva u očajnom stanju.

– Samo se grade autoputevi u zapadnom dijelu RS. Vlada je do sada u to uložila više milijardi evra i planira da uloži još toliko. S druge strane, u istočnom dijelu RS ne postoji ni pristojna dionica magistralnog puta. Desetak godina se priča o projektu “Gornji horizonti”, a još nisu ništa uradili. Tek sada uzimaju kredit i govore da će za pet godina završiti – tvrdi Vukanović.



Ministri

On ističe da se ovakve stvari dešavaju jer u Vladi RS ne sjedi nijedan ministar iz Hercegovine, koji bi lobirao da se određeni dio sredstava usmjerava u taj dio Srpske.

Poslanik SNSD u NSRS Ilija Tamindžija smatra da su ovakve ocjene njegovih skupštinskih kolega potpuno neutemeljene, te da služe u dnevnopolitičke svrhe. On tvrdi da u posljednjih par godina Hercegovina ima najbolju podršku Vlade RS, te da su uspjeli da riješe i neke istorijske projekte, kao što je prevoj Čemerno, koji nije riješila ni bivša Jugoslavija.

– Tu je projekat “Gornji horizonti”. Potom HE “Dabar”, koja je najveća ne samo na prostoru BiH, nego u regionu, i jedini objekat tolike instalacije u regionu koji je u izgradnji. Hidroelektrane na Trebišnjici uložile su deset miliona KM na navodnjavanje obradivih površina u Hercegovini. Takođe, hidroelektrane su u protekle dvije godine ulagale u vodovode, a u naredne dvije godine će uložiti milione maraka u opštine Nevesinje, Bileće i Trebinje – kaže Tamindžija.

Dodaje da je u planu i rehabilitacija putnog pravca Stolac – Ljubinje – Trebinje, a radiće se i velika obilaznica oko grada Trebinja.

– Priča da pare odlaze iz Hercegovine jednostavno nije tačna, jer se stalno ulaže. Prisutan je veliki broj projekata, možda više nego igdje u regionu, a ne samo u RS – kategoričan je Tamindžija.

Višković: Gradi se i istok i zapad RS

Premijer RS Radovan Višković kazao je nedavno da Vlada RS vodi računa o ravnomjernom razvoju svakog mjesta, te da nisu tačne kritike kako je Hercegovina zapostavljena.

On je istakao da ima mnogo posla na istoku i zapadu Srpske i da će se napraviti prioriteti na osnovu kojih će se realizovati projekti. Višković je rekao da je Vlada RS uputila dopis Vladi Crne Gore u kojem se traži kontakt tačka u Šćepan Polju, kako bi se mogao graditi put Foča – Šćepan Polje.

– Imamo obezbijeđena sredstva, ali ne možemo krenuti u realizaciju ovog projekta sve dok od Crne Gore ne dobijemo kontakt tačku za izgradnju mosta u Šćepan Polju i graničnog prelaza – istakao je Višković.

On je rekao da će ovih dana biti raspisan tender za izgradnju HE “Buk Bijela” na rijeci Drini. Premijer je rekao da postoji mnogo dobrih kilometara magistralnih puteva kroz Hercegovinu, ističući da je jedina kritična tačka koju će rješavati u narednom periodu Brod na Drini – Tjentište.

(Srpskainfo)