Med za uspjeh, luk za zdravlje

Poljska je velika katolička zemlja sa 38 miliona stanovnika i malo je poznato da u njoj živi oko 600. 000 pravoslavaca. Najviše ih je u istočnoj regiji Podlasije i njenim gradovima Bjalistoku, Hajnovki, Bijelskom Podlasku i Grodeku.

Svijet 07.01.2019 | 08:50
Med za uspjeh, luk za zdravlje
Poljski pravoslavci slave Božić prema julijanskom kalendaru i praktikuju slične običaje kao u Rusiji, Srbiji i Gruziji.

Proslavu počinju na Badnje veče večernjom liturgijom, nakon čega po selima i gradovima pjevači pjevaju božićne pjesme karole. Umjesto kolijevke oni nose veliku, ručno napravljenu zvijezdu i imaju na raspolaganju oko 100 pjesama.

Badnje veče slave u krugu porodice i ono predstavlja posljednji dan posta, koji traje 40 dana. Tokom dana domaćice pripremaju mrsnu hranu i poklone, ali se oni tek mogu probati i otvoriti nakon ponoćne službe u crkvi.

Proslava počinje sa malim hljebom prosforom i večerom koja se uglavnom sastoji od ribe, najčešće šarana, kupusa sa gljivama, slatke kaše od žitarica kutje, meda kao simbola uspjeha i bijelog luka, ikone zdravlja. Na stolu se nalaze i palačinke i kompot od suvog voća.

U manastirima, kao što je Suprasi manastir, monasi tokom dana niti jedu niti piju, čak ni vodu, dok naveče imaju veoma skromnu večeru, koja se uglavnom sastoji od supe sa gljivama ili kutje i bez ribe.

Takođe domaćini u selima daju životinjama da piju svetu vodicu i da jedu slamu sa večernje trpeze, da domaćinstvu ne bi nedostajalo zdravlja i prosperiteta. Iz istog razloga se malo svete vodice sipa u bunar. Na Božić se pravi velika gozba sa mrsnom hranom i neko se odlučuje za doručak, a neko za ručak.

Drugi i treći dan božićnog slavlja se obilazi rodbina i prijatelji, te učestvuje u raznim crkvenim službama. Službama takođe prisustvuju gosti iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije, Srbije, Gruzije i dosta vjerskih turista odlazi u planinske dijelove, kao što je Zakopane, gdje se već osam godina organizuje veliko božićno okupljanje.

Božićni praznici se završavaju Bogojavljenjem i tada se u domove postavlja snop žitarica, da bi porodica imala plodnu godinu. U crkvama se na obje strane ikonostasa, kao i u domovima, postavljaju božićna drvca dok se ranije u prošlosti posmatralo i kakvo je vrijeme za praznike i na osnovu toga procjenjivalo kakva će biti nastupajuća godina.

Božić prate i određena praznovjerja, koja uglavnom potiču od antičkih, paganskih običaja. Čak se u 19. vijeku mislilo da se tokom večere može vidjeti osoba koja je preminula te godine. Samo je bilo potrebno pogledati u sobu kroz ključaonicu i vidjeti je, jer je vladalo mišljenje da duša dolazi na večeru. Za nju se čak ostavljalo mjesto za stolom i do danas se očuvao običaj ostavljanja prazne stolice za trpezom. Takođe je preživjelo i sujevjere da ukoliko prvi gost koji uđe u kuću bude dječak, to znači da će porodica imati srećnu godinu.

Pravoslavlje se u Poljskoj pojavilo u 11. i naročito se isticalo u 14. vijeku pod vladavinom Kasimira Velikog. Narednih 400 godina poljski pravoslavci su ostali jedinstveni i uspješno su se odbranili od uticaja Unijatske crkve, da bi početkom 18. vijeka došli pod vlast Ruske patrijaršije. Pod pritiskom mlade poljske države, 1924. godine je proglašena autokefalnost Poljske pravoslavne crkve i tada je izvršen i ozbiljan pritisak da bude uveden poljski jezik u bogosluženje, a uveden je i novi papski kalendar, koji je opet vraćen na julijanski 2014. godine.

(Novosti)