Političari bez jezičke kulture

Politički dijalozi češto završavaju svađama, uvredama, iznošenjem detalja iz privatnog života i sve to uz povišen ton, često praćen aplauzom i smijehom prisutnih.

Republika Srpska 21.12.2018 | 20:30 „Ti si krimanalac, dobro si se nakrao“, „Sram te bilo koliko lažeš“, „Ti si mali, balo“, “Ovdje nema niko normalan“, „Ti si mentalni sklop“, „Ajde, izađi ako smiješ“… Sve ovo nisu rečenice iz kafane ili sa ulice, već samo neke od uvreda koje smo u posljednje vrijeme mogli čuti od narodnih poslanika, odbornika, načelnika, kao i drugih političara.

Bilo da su u pitanju sjednice, skupštine, gostovanja u TV emisijama ili pres konferencije, svakodnevno smo svjedoci političke komunikacije u kojoj su uvrede sve prisutnije.

Domaćim političarima nije strano ni „upadanje u riječ“, povisivanje tona, uvrede na osnovu fizičkog izgleda, prošlosti, spominjanje sukoba i detalja iz privatnog života.

Balkanski mentalitet

"Kod nas postoji veliko i snažno nasljeđe autoritativne političke kulture, a to znači jedan zapovijedni način razgovora, omalovažavanja i nipodištavanje neistomišljenika. U tom prostoru, koji je dosta autoritaran, imamo mnogo toga „balkanskog“. U tom svemu su i građani i političari oni koji traže lupanje šakom od sto, vikanje, galamu, a ono što bi trebalo biti osnova dijaloga, taj kompromis, smatra se slabošću", smatra politička analitičarka Tanja Topić.

Objašnjava da ljudi sa naših prostora, u većini slučajeva, nisu naučili da slušaju onog drugog, te da se upravo zato i na političkoj sceni, umjesto dijaloga, vode dva monologa.



"Kultura dijaloga nam se nalazi na vrlo niskom stepenu, a i građani se u svemu ponašaju licemjerno. Većina njih se zgrožava nad uvredama i tim dijalozima, a kada dođu izbori te iste ljude nagrade glasovima. Čak imamo situacije da im se neki smiju i aplaudiraju na njihove uvrede, što je zapravo najveći problem", dodaje Topićeva.

Najcrnje psovke

S njom je saglasan i politikolog Nebojša Tojagić, koji kaže da je takva situacija u cijelom regionu.

"Ovo kod nas je svakako jadno, ali ako bh. političare uporedimo sa onima iz regiona, na primjer sa Srbijom, gdje narod sluša najcrnje psovke iz bogatog repertoara, možemo reći da u BiH ima malo više kulture. Međutim, to je daleko do onog kako treba biti i sumnjam da će se to promijeniti", smatra Tojagić, dodavši da je jedan od uzroka uvreda i nedostatak argumenata.

On objašnjava da se kod nas teško može čuti „u pravu ste, ova odluka nije dobra, uvrstićemo vaš amandaman“, a upravo zbog velike blokovske podjele, oni će prije napasti svog sagovornika nego prihvatiti kritiku. 

"Čak i gospodin Milorad Dodik, koji je obrazovan i iskusan političar, ima poneki ispad, koji ne bi smio da mu se desi. Rijetko ćete kod nas naći nekog političara kome se ne desi neki propust tokom dijaloga, izuzev možda Mladena Ivanića, koji je artikulisan i staložen, te uvijek bira riječi prilikom govora", kaže Tojagić.



Dokazivanje sile

Da se to nikako ne bi smjelo događati društvenim elitama i predstavnicima naroda koji se pojavljuju na javnim servisima u udarnim terminima, saglasna je i profesorka savremenog srpskog jezika na fakultetu u Palama, Milanka Babić.

"Politička elita koja upravlja društvom je uticajna i podrazumijeva obrazovane ljude koji su odnjegovali svoj jezički izraz. Međutim, kada pogledmo skupštine, parlamente, emisije i pres konferencije, vidimo da dominira nizak nivo jezičke kulture", objašnjava Babićeva.

Dodaje da vrijeđanje, što političkih partija, što pojedinaca, daje veoma ružnu sliku građanima zainteresovanim za posao kojim se oni bave i koji utiče na ljude.

"Njihova retorika je više folklorno određena kao dokazivanje sile. Ona vrijeđa pristojnog i obrazovanog korisnika i jako utiče na opštu jezičku kulturu. Pojedinac koji se nigdje ne pojavljuje ne može uticati na jezičku kulturu, ali političari i te kako utiču, jer su stalno izložni medijima i javnom nastupu", smatra ona.

Profesorka Babić dodaje da se političari često obraćaju novinariam sa ti, kao i da često koriste izraze koji nisu primjereni funkcijama koje obavljaju.

Mnogo žargona

"Kolokvijalizmima ili žargonima nikako nije mjesto u parlamentima, jer odaju sliku neobrazovanosti i nespremnosti učestvovanja u takvim raspravama. Oni prvo moraju poštovati one koji su za njih glasali, pa tako i mjesto u kome se nalaze, jer takvim rječnikom, posebno uvredema, oni vrijeđaju i one koji su glasali za njih", smatra profesorka.

Izvor: Srpskainfo