Identitet za političke ciljeve

Na sjednici CIK-a razmatrani su između ostalog i slučajevi dodjele odnosno oduzimanja mandata Nine Bukejlović i Gorana Opsenice. Nina od Srpkinje postala Bošnjakinja, Goran od Hrvata postao Srbin. Različiti stavovi članova CIK-a. Pozadina političke igre. . .

Bosna i Hercegovina 01.11.2018 | 15:31 Na slici gore desno vidite  Gorana Opsenicu. On proživljava krizu identiteta. Nesiguran je, ili nije.

„Kao Hrvat sam zanoćio, takav ću se i probuditi“,  izjavio je ministar u Vladi HNK kojeg je HDZ BiH na svojojj listi za ovogodišnje izbore prijavio kao pripadnika hrvatskog naroda.

Međutim, jutro kada je predavao izjavu o kandidaturi na izborima, Opsenica je ustao osjećajući se nekako drugačije. U prijavi je u kockicu za nacionalnu pripadnost upisao  da je Srbin. Veoma brzo nakon toga, noćna mora Opsenice se završila i ponovo je osjetio svoje hrvatstvo. 

Predstavnički dom FBiH broji 98 zastupnika. Prema izbornom zakonu u domu mora biti minimalan broj od 4 mandata iz svih konstitutivnih naroda. Ukoliko se to ne desi pri početnom odabiru, dodjeljuju se naknadni kompenzacijski mandati kandidatima relevantnih naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.

Pojednostavljeno, Goran Opsenica je uz podršku svog stranačkog šefa Dragana Čovića  jednostavno izmanipulirao čitav sistem i izjasnio se kao Srbin da bi popunio potrebnu kvotu Srba u PS FBiH i na taj način omogućio HDZ-u još jedno mjesto. Sve je još jasnije, kad se vidi da je prema pravilima izračuna sljedeći na listi Srbin iz SDP-a.

„On je za mene Srbin i gotovo“, rekao je na sjednici član CIK-a Novak Božičković.

„Mi njega trebamo tretirati kao Srbina, al ne sporim njegovo hrvatstvo“, izjavio je na sjednici predsjednik CIK-a Branko Petrić.

Kako se zapravo osjeća Opsenica, u narednom periodu bi prema odluci CIK- a trebao utvrditi grafolog koji će analizirati sporni dokument koji je Opsenica predao u CIK.

I Nina Bukejlović – kandidatkinja SDS-a na Općim izborima u BiH naglo je osjetila da joj se nešto čudno događa. Ništa više nije bilo kao ranije.

Ranije se, tačnije za Izbore 2016 godine izjasnila kao Srpkinja, dok se za ovogodišnje izbore izjasnila kao Bošnjakinja. Suštinski razlog ove promjene je u tome da bi Bukejlović kao Bošnjakinja, preko kompenzacijske liste dobila mandat u Narodnoj Skupštini RS-a i na taj način iz Skupštine izbacila Milenka Mihaljicu, kandidata SRS-a koji je dobio mandat.

„To je apsolutno neprihvatljivo, ona ne može dobiti mandat. Prema zakonu kandidat ne može promijeniti nacionalnu pripadnost u jednom izbornom ciklusu. Njoj do 2020 vrijedi da je Srpkinja“, rekao je tokom sjednice član CIK-a Suad Arnautović.

„Nema zakonskog osnova da joj ne dodjelimo mandat. Nikom u NSRS ne tražimo nacionalno izjašnjavanje, nit je to uslov“, usprotivila se članica CIK-a Irena Hadžiabdić. Ovakav stav podržao je i predsjednik Branko Petrić.

U Narodnu skupštinu Republike Srpske bira se 83 zastupnika. 62 direktno i 21 kompenzacijski sa cijele teritorije Republike Srpske. Član 11. 6 Izbornog Zakona RS jasno kaže da se naknadni kompenzacijski mandat dodjeljuje kandidatu relevantnog konstitutivnog naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda. Dakle, nacionalno izjašnjavanje u ovom slučaju jeste potrebno!

Kako saznaje Žurnal, Nina Bukejlović u rodbinskim je vezama sa gradonačelnikom Doboja, kadrom SDS-a Obrenom Petrovićem koji pripada onoj SDS-ovoj struji koja zagovara suradnju sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Ulaskom Bukajlović u NSRS ova grupacija dobija još jednu ruku u Skupštini.

Zaključak CIK-a je da će o slučaju Nine Bukejlović odlučivati Apelaciono vijeće Suda BiH.

(Zurnal)