Svi naši izbori od devedesetih
Kod nas izbori samo što nisu, a od ideje, budućnosti i vrijednosti smo sve dalje.
Republika Srpska 18.09.2018 | 15:42Francuski guru političkog marketinga Jacques Séguéla je rekao – glasa se za ideju, a ne za ideologiju; za budućnost, a ne za prošlost; za vrijednost, a ne za funkciju.
Kod nas izbori samo što nisu, a od ideje, budućnosti i vrijednosti smo sve dalje.
Politički kandidati su ovo dragocjeno vrijeme odlučili iskoristiti na najprimitivniji način- ocrnili političke protivnike. Tako smo ovaj put ostali uskraćeni i za lažna obećanja i za bilo kakvu priču o stanju u zdravstvu, obrazovanju, odlasku s ovih prostora, o korupciji, zapošljavanju, ekonomiji… Tema je zaista mnogo, ali političarima su najbitnije bitnije priče o drugim kandidatima ili ko je ustaški potomak, ko dezerter, ko je čiji otac, djed, pradjed i na čijoj su oni strani bili u prohujalim ratovima. To je valjda ključno pitanje i problem ljudi koji misle da trebaju voditi ovu zemlju.
Ovaj vremeplov će vam pokazati koliko se, nažalost, malo toga promijenilo u proketlih 20 i kusur godina. Svega smo se u tom periodu nagledali i naslušali pa je teško zaključiti za šta su se politički kandidati uopšte borili od prvih višestranaških izbora u BiH do danas. I šta su uopšte postigli.
U svakom slučaju prosudite sami.
Izbori 1990. godine
Na prvim višestranačkim izborima SR BiH održanim 18. novembra 1990. godine, pobjedu su odnijele nacionalne stranke- Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica. Predsjednik Predsjedništva SR BiH postaje Alija Izetbegović (SDA), Predsjednik Skupštine postaje Momčilo Krajišnik (SDS), dok na čelo Vlade dolazi Jure Pelivan iz HDZ-a.
Ovo su neki od izbornih slogana i plakata iz predizborne utrke 1990. godine a koje je zabilježio čuveni bh. fotograf Milomir Kovačević i prezentovao javnosti putem izložbe „Strašni izbori 1990.“ prije punih osam
Izbori 1996. godine
Prvi izbori nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma održani su 14. septembra 1996. godine. I na ovim izborima pobjedu odnose tri nacionalne stranke, iste one koje su pobijedile i 1990. godine, Srpska demokratska stranka, Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH- Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Krešimir Zubak.
Izbori 1998. godine
Drugi izbori u Bosni i Hercegovini nakon završetka rata naznačili su jednim dijelom promjene, prvenstveno se to ogleda u Republici Srpskoj gdje je Srpska demokratska stranka postala opoziciona stranka. Vlast je pripala Koaliciji „Sloga“ koju su činili Srpski narodni savez, Socijalistička partija i Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Ovdje je važno napomenuti da je 18. januara 1998. godine Milorad Dodik sastavio svoju prvu Vladu.
U Predjedništvo BiH te su godine ušli Alija Izetbegović, Ante Jelavić, a iz koalicije Sloga Živko Radišić.
Izbori 2002. godine
Četvrti višestranački izbori u BiH u Predsjedništvo BiH su doveli Mirka Šarovića, Dragana Čovića i Sulejmana Tihića. Tri godine kasnije, 2005., zbog optužbi vezanih za korupciju Visoki predstavnik za BiH smjenio je Čovića sa mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i nanjegovo mjesto je došao Ivo Miro-Jović. Nakon ovoga HDZ BiH se dijeli se na HDZ BiH i HDZ 1990. Poboljšanje života običnih Bosanaca i Hercegovaca, privredni razvoj i kandidatura za članstvo u Evopskoj Uniji, predizborna su obećanja koje će dominirala na izbornim plakatima jeseni 2002. godine. Političari su i tada u javnim nastupima svoju kampanju bazirali na nacionalnoj retorici.
Izbori 2006.godine
Peti Opšti izbori u BiH održali su se 1. oktobra. Na ovim je izborima po prvi put u Predsjedništvu BiH svoje mjesto izgubila SDA, te ja na mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran Haris Silajdžić. Takođe po prvi put svoje mjesto u Predsjedništvu BiH gubi i HDZ, za hrvatskog člana izabran Željko Komšić ispred SDP-a, dok SNSD po prvi put osvaja samostalno mjesto za sprskog člana Predsjedništva BiH. Mandat je osvojio Nebojša Radamnović.
Dodik je tada u svojim istupima za javnost tvrdio da njegov cilj nije jaka BiH nego dejtonska BiH, te da je Republika Srpska primarni cilj a BiH tek izvedeni. Jedan od predizbornih slogana ove partije tada bio slogan „Srpska zauvijek”.
Ni SDP-u obećanja nije manjkalo. Komšićev stranački šef Zlatko Lagumdžija obećavao je ukidanje PDV-a za osnovne namirnice i lijekove, te bolju socijalnu politiku kad su u pitanju najugroženije kategorije.
Mladen Ivanić je tada govori o pet ključnih politika PDP-a: reforma penzionog i zdravstvenog sistema, unapređenje poljoprivrede kroz veća izdvajanja, bolji uslovi za privredu i više posla, očuvanje RS i ulazak BiH u EU.
“HDZ BiH želi dobiti ove izbore, ali ne da kraljuje nego da služi. Želimo služiti svom narodu. Glas naroda je glas Božji”, izjavio je u predizbornoj utrci u Čitluku Ivo Miro Jović.
Izbori 2010. godine
Na ovim Opštim izborima dva od tri ranija člana su zadržali pozicije- Nebojša Radmanović i Željko Komšić dok SzBiH gubi člana Predsjedništva BiH, a Bošnjaci biraju Bakira Izetbegovića. Tokom predizborne kampanje političke stranke su najavljivale nepokolebljivu borbu protiv tzv. "raka bh. društva" - korupcije.
Posebno su u tome prednjačili lideri SDP-a koji su u svom ekonomskom programu obećavali unaprijediti "sistem javnih nabavki u smislu eliminiranja mogućnosti korupcije", te suzbiti neformalni sektor ekonomije, izbjegavanja i utaje poreza i doprinosa i privrednog kriminala i korupcije".
U svom predizbronom programu SDA je obećala rast BDP-a od 4,5 posto, a koliko je ova procjena zapravo bila preambiciozna dovoljno govori podatak da je tokom mandata 2012. godine stopa BDP-a iznosila i negativnih -1,2 posto.
Stranka demokratske akcije i Stranka za BiH svoje birače su pokušale privući porukama “Narod zna” i “Država prije svega”.
Izbori 2014. godine
Izbori su održani 12. oktobra 2014.godine. Pobjedu u Parlamentu BiH odnijela SDA sa 10 mandata, drugi je bio SNSD sa 6 mandata, dok su DF i SDS osvojili po 5 mandata.
U Predsjedništvo BiH su ušli Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Obećanja su tada bila “Za promjene”, “ S narodom”, “Uz narod” i Dodik “Za Srpsku”. SNSD-ovi glavni rivali koristili su sljedeće slogane: PDP koriste slogan "Pridruži se promjenama", a NDP "Pokret za preokret", a SDS "Da živimo bolje".
Izbori 2018. godine
Sa bilborda ove godine uglavnom dobro poznata lica nasmijana i retuširana , a kraj njih već dobro poznati slogani i poruke. I na mitinzima i skupovima sve već viđeno- retorika podjela, priče o pobjedi, jedinstvu, prosperitetu, svjetloj sutrašnjici, te red pjeme i igara.
Za razliku od prethodnih godina ovaj put izostaju I ona lažna obećanja te bilo kakva priča o stvarnim problemima – zapošljavanju, kriminalu, korupciji, zdravstvenom sektoru, masovnom odlasku s ovih prostora ili putu BiH ka EU na kom smo ozbiljno usporili….
Oni se tek usput spomenu, ali niko ne govori šta tim povodom planira učiniti i na koji način.
(Buka)
Komentari / 9
Ostavite komentarHmm. Hmm
18.09.2018 13:45Ja sam za ove Ttetevanditeve ....... ..... brate jake su prejake ....nemes ih slomiti .... kako oni kazu nesalomljive .....
ODGOVORITEPutnik
18.09.2018 19:00Psi laju, karavani prolaze. Čitaj - političari lažu, narod odlazi.
istina
18.09.2018 13:48Jad beda i tuga.
ODGOVORITEkole
18.09.2018 14:23Gledajuci ova lica sa plakata sve se samo veli.Daleko smo mi od civilizacije.
ODGOVORITEKrug
18.09.2018 14:24I tako sve ove godine, lica poznata, nekada su izabrani nekada ne, pa se opet vrate, onako malo ih narod zaboravi, pa opet isto. Sve su to do sada pokazani zaista nesposopni politicari. Svi imaju isti cilj, malo zavaditi pa u trku pljackati. Najbolje znaju tracati, to je neki fenomen na nasim prostorima, valjda nemaju drugog interesa, a i ne znaju i uz kafu pa koju protracati. Zna se njihov cilj,dobar zivot za sebe i otet od naroda ovo malo sto je ostalo. Ako ovako nastave doci ce vrijeme da ce se politicar preko oglasa traziti, jer ce mladi otici, a stare ce neko morati da finansira i njeguje, a para nigdje.
ODGOVORITEUH
18.09.2018 14:37Slogan "Zelenilo su pluca grada" i Sarajevo skroz "pozeleni".
ODGOVORITESrle
18.09.2018 14:47Prvi i poslednji put sam glasao mislim 1991.,i to za Fikreta Abdica,i ako sam Srbin glasao sam za njega,nije mi smetalo.On je tada dobio naj vise glasova a na kraju nije bio nista.Zakljucak: pametnog mozes samo jednom prevariti a budalu svaki dan.
ODGOVORITEdecko
18.09.2018 16:38Sve se mijenja, samo nacionalizam opstaje! Gadno
ODGOVORITE11112000
19.09.2018 10:28Bili su opšti izbori u BiH i 11.11.2000. Tada je za predsjednika Republike Srpske izabran Mirko Šarović SDS koji je postavio premijera Mladena Ivanića PDP nakon tri godine premijerske vladavine Milorada Dodika.U jesen 2000. se Alija Izetbegović povukao iz politike (mada je živio još tri godine) i kandidovao Halida Genjca SDA umjesto sebe. U jesen 2000. sletio je i Slobodan Milošević pod pritiskom NATO-pakta a bila je i prva godišnjica smrti Franje Tuđmana. Biljana Plavšić je početkom 2001. morala dobrovoljno otići u Hag inače bi bila uhapšena. Na izborima 12.10.1998. stranci koji su je voljeli zbog državnog udara u drugoj polovini 1997. i postavljanja Milorada Dodika sa SFOR-om 18.01.1998. nudili su Biljani Plavšić da pokrade glasove radi osvajanja drugog mandata. Ali nije htjela krasti glasove pa je pobijedio Nikola Poplašen koji je umjesto Dodika htio nekog svog premijera. Visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu se to nije svidjelo pa je 05.03.1999. smijenio Nikolu Poplašena a isti dan ja cijela lokalna zajednica Brčko postala distrikt. Ubrzo se dogodilo NATO-bombardovanje SR Jugoslavije i otkidanje Kosova. OD 2001. do 2006. je u Republici Srpskoj opet vladao SDS-PDP. Brojne nadležnosti su i za vrijeme SNSD 1998-2000 ali i za vrijeme SDS-PDP 2001-2006 prenesene s nivoa entiteta na BiH. Visoki predstavnici posebno Paddy Ashdown su smjenjivali političare. Početkom 2006. ukinute su entitetske vojske a pričalo se i o ukidanju entitetskih policija. Međutim uz pomoć PDP Dodik se vraća na vlast i uspijeva održati MUP RS. Ubrzo je istekao mandat Paddy Ashdownu koji i dan danas žali što nije stigao prenijeti policiju s nivoa entiteta na nivo države. Sadašnja mana vladavine SNSD je što u okolnostima kad više nema niti domaće privrede niti stranih donacija previše diže kredite pa mlada radno sposobna populacija se zapošljava u inostranstvu ostavljajući poluprazan zavičaj u okolnostima migrantske krize kada migranti dolaze do granica EU. Da pobijedi Savez za pojedu ne znam da li će znati sačuvati MUP RS i uopšte Republiku Srpsku u BiH u kojoj su većina Bošnjaci. Ne znam da li više da izlazim na izbore ili ne. Ionako je uvijek izlaznost na izborima 50%. I Hrvati bi voljeli svoj entitet da se odvoje od Bošnjaka u Federaciji BiH ali bi voljeli da suzeposavski koridor zbog hrvatskih naselja u Posavini. Po Dejtonu je moguće mijenjati teritorije između entiteta. Na primjer ako bi se suzio koridor kroz Posavinu onda bi i oni morali dati Republici Srpskoj određenu većinsku srpsku teritoriju recimo u Kantonu 10 koja je pala 1995. ali ne vjerujem da se mogu ispravno dogovoriti oko zamjene teritorije između entiteta i broja entiteta u BiH tako da od daljih promjena Dejtonskog sporazuma ne bi trebalo biti ništa.
ODGOVORITE