Ustavni sud RS odlučuje o zakonu

Dogovora između zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske nema. To znači da će zakon o zaštiti žrtava torture RS biti upućen Ustavnom sudu Republike Srpske na konačno odlučivanje. Delegati Kluba Bošnjaka su stvaili veto na to zakonsko rješenje jer smatraju da se njime vrši diskriminaija žrtava po etničkom principu.

Republika Srpska 30.07.2018 | 15:18 Bošnjački klub smatra da su kao žrtve zakonom obuhvaćeni samo Srbi, dok su Bošnjaci, Hrvati kao i ostali izostvaljeni. 

’Ja cu ovu politiku nazvati politika koja se zove unutaristički korov u glavama onih koji ovo kreiraju. Ne može opstasti, moraće se naći lijek da shvate da vršiti diskiminaciju nad ovim žrtavam je nedopustivo i ne može dugo trajati’’ – rekao je predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Mujo Hadžiomerović

Potpredsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić poklonio je Muji Hadžiomeroviću kopiju Dejtonskog mirovnog sporazuma i poručio mu da je detaljno pročita.

Stevandić tvrdi da u zakonu nema nijedna diskrimnatorska odredba prema žrtvama niti bilo kakav prefiks sprpski.

’’Ovaj zakon se ne bavi percepcijama već regulisanjem prava žrtava torture. Najbolje da svi podržimo način da se pronađu sredstva i da se žrtve obeštete. Kao što je u Federaciji, mislim da i RS ima na to pravo, a ona u ovom zakonu nije nijednim slovom determinisala da je to zakon koji je napravljen za Srbe protiv nekog drugog već za svakog građanina", rekao je Stevandić.

Iz Kluba Srba u Vijeću naroda poručili su da je bio najsporniji treći amandman kolacije Domovina i da nema diskriminacije u zakonu ni prema jednom narodu, jer je sve urađeno na osnovu odredbi zakona o udruženjima i fondacijama.

’’Svi narodi i Udruženja koja su regiostrovana na području RS u skladu sa zakonom o udruženjima i fondacijama mogu da ostvarauju prava vezana iz ovog zakona’’ – kaže delegat Kluba Srba u Vijeću naroda RS Pero Petrović.

Klubu Bošnjaka je, konkretno, zasmetalo to što se pod žrtvom ratne torture podrazumijevaju civili koji su između '90. i '96. godine živjeli na teritoriji bivše SFRJ.

Smatraju da to treba ograničiti samo na BiH. Drugi amandman se odnosi na podnošenje zahtjeva prema prebivalištu, jer smatraju da žrtve koje ne žive na teritoriji RS prava neće moći da ostvare. Smeta im i to što dokumentacija potrebna za dobijanje statusa žrtve može da se dobije samo u udruženjima iz Republike Srpske, ali ne kod federalnih i onih na nivou BiH.

Sporno zakonsko rješenje prošlo je nekoliko kontrola, a u izradi su učestvale i međunarodne organizacije i u njegovom tekstu, tvrde, nema diskriminacije.

Ovo je 33. put da se u postojećem mandatu Vijeća naroda poteže vitalni nacionalni interes što je rekord.

Zakonom su predviđene tri grupe žrtava seksualnog nasilja, koje će imati pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 127 KM, 170 KM ili 298 KM, u zavisnosti od težine počinjenog djela.



BN TV