Loš prinos i mala cijena pšenice

Žetva strnih žita u selima Lijevča polja kasni dvadeset dana, a usljed loših vremenskih uslova, čestih kišnih padavina prinosi pšenice umanjeni su i dvadeset odsto. Uz to još uvijek nije poznata zagarantovana otkupna cijena hljebnog žita, a ona koju nude otkupljivači , od 23 do 27 feninga za kilogram, je ponižavajuća, tvrde poljoprivrednici u ovoj žitnici Republike Srpske.

Republika Srpska 15.07.2018 | 11:54 „Ako sam ja, uz primjenu svih agrotehničkih mjera na 12 hektara ostvario relativno dobar prinos pšenice od 600 kilograma po dunumu tek pokrio troškove proizvodnje, kako će proći oni koji su imali rod od 3,5 do 5 tona ovog usjeva po hektaru“, pita se jedan od najvećih robnih proizvođača Đurađ Cvijić iz Kladara. On je sav rod predao kompaniji „Rapić“ iz Gradiške, iako još ne zna cijenu, jer sa ovom firmom ima poslovnu saradnju. Pozdravlja prijedlog da država poveća podsticaj za pet, odnosno deset feninga, što će dobro doći registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, ali smatra da bi podsticaj trebalo da dobiju i mali proizvođači. „Ako se to primjeni, oni će biti neopravdano oštećeni, pogotovo što su morali predati žito odmah zbog dugova“, kaže Đurađ Cvijić.

Isto mišljenje dijele mnogi poljoprivrednici iz Razboja, Koćićeva, Kukulja i drugih sela u Lijevče polju. Uočeno je da jedna firma otkupljuje pšenicu po cijeni od 25 feninga i da se novac isplaćuje bez ikakvih tragova, mimo platnog sistema, što omogućuje manipulacije na štetu proizvođača.



Na imanju Cvijića Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske postavilo je jedn od četiri ogleda sa 37 sorti pšenice, 13 sorti ječma i 4 sorte pšenice „tritikale“ dvanaest sjemenarskih kuća. Kombajniranje je završeno juče, a prinosi su bili različiti i uglavnom slabi.

„Loše rezultate smo i očekivali, jer su prvo suša, a potom nekoliko oluja i česta kiša ostavili posljedice, što je umanjilo i prinos i kvalitet žita“, kaže agronom sa Poljoprivrednog instituta Banja Luka Zoran Majkić. On dodaje da je korisno to što će rezultati pokazati kako je koja sorta žita podnijela loše vremenske uslove. „Klimatske promjene traže obaveznu primjenu tehnologije i nauke u zaštiti žita od korova i bolesti u skladu sa vremenskim uslovima“, ističe Majkić.

(BN/S.K.)