Dan borca: Ne zaboravimo žrtve

Dan borca, praznik ustanka naroda Јugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, obilježen je polaganjem vijenaca i cvijeća na centralno spomen-obilježje u Rači.

Republika Srpska 04.07.2018 | 15:51 Prije 77 godina, na sjednici Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije donijeta je odluka o dizanju ustanka. Jedan od učesnika Narodno-oslobodilačkog rata je i 92-godišnji Petar Bobar. Istakao je da se ne smiju zaboraviti oni koji su dali živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu.



„Naša borba nije bila uzaludna. Tragovi te borbe traju. Svi su se borili za slobodu. Kada je sloboda izvojevana, onda smo svi gradili pruge, puteve, fabrike. Mi imamo šta da pokažemo. Nismo džaba živjeli. Iza nas stoje gradovi, uspjesi, rezultati. Nemamo čega da se stidimo. Danas se fabrike zatvaraju. Mora da zavlada ljudska sloboda i radna atmosfera da bismo mi i dalje živjeli“, kazao je 92-godišnji Petar Bobar, jedan od najstarijih, ali i najaktivnijih članova bijeljinskog SUBNOR-a.

Borislav Slavkić iz Laćarka kod Sremske Mitrovice od početka ustanka borio se protiv neprijatelja. Žrtva za slobodu ne smije biti zaboravljena, poručuje Borislav.



„Važno je obilježavati ovaj dan zato što smo sve to radili za oslobođenje našeg naroda od fašističkog i ustaškog terora. Kada sam otišao u Partizane, imao sam 17 godina. Bio sam bombaš, pohvaljen pred cijelim odredom, mitraljezac, diverzant, komandir diverzantskog odeljenja, komandir diverzantske čete, učesnik na proboju Sremskog fronta i ponosan sam na to. Ovdje smo izvršili mnoge akcije.



Moji diverzanti su u Zvorniku minirali most na Drini da Nijemci, koji su bježali iz Grčke i Albanije natrag za Njemačku, ne bi mogli da se povuku. Četnici su ubili svih pet mojih diverzanata kada su se vraćali natrag. Borio sam se i na Teočaku, Rastočnici, Loparama i širom zemlje“, kazao je on.

Predsjednik gradske Skupštine SUBNOR-a Bijeljina Mihajlo Vidić kaže da je potrebno očuvati sjećanje na one koji su se borili protiv fašizma i spomenike koji svjedoče o velikoj žrtvi.



„Dan Borca predstavlja veoma značajan datum u istoriji svih jugoslovenskih naroda, jer je 1941. godine donesen Proglas koji je upućen narodima Jugoslavije za podizanje oružanog ustanka. Nakon 4. jula, uslijedio je ustanak u Srbiji, Crnoj Gori, BiH... Dan borca, 4. juli, posmatram u kontinuitetu događaja koji su se prije toga dešavali, a to su: demonstracije 27. marta, bombardovanje Beograda 6. aprila i na kraju oružani ustanak i borba naroda protiv fašizma, odnosno kada je narod Jugoslavije stao na pravu stranu“, kazao je Vidić.



Vidić je istakao da narod treba da bude ponosan zbog činjenice da je bio na strani antifašizma.



„Naša je poruka da uvijek moramo nastojati da pružimo otpor dominaciji čovjeka nad čovjekom, nacije nad nacijom, rase nad rasom i da se borimo za osnovne i temeljne principe na kojima danas počiva i savremena Evropa“, naglasio je predsjednik Gradske skupštine SUBNOR-a Bijeljina Mihajlo Vidić.



Oko 5.000 boraca iz Semberije, Majevice i Vojvodine učestvovalo je u antifašističkoj borbi.



U spomen kosturnici koja je podignuta 1969. godine, a obnovljena 2006. godine, sahranjeno je oko 600 boraca, dok su na spomen pločama uklesana imena više hiljada boraca Semberije, Vojvodine, Mačve i cijele BiH koji su poginuli u borbi protiv fašizma.



BN TV