Umjetnici oživjeli Bardaču
Izložbom novonastalih djela u Trening centru Prirodno matematičkog fakulteta Banja Luka na Bardači, sinoć je označen završetak rada ovogodišnje, 35. po redu Likovno-ekološke kolonije „Bardača-Srbac“. Četrnaest akademskih slikara iz pet zemalja – Francuske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Republike Srpske u proteklih osam dana stvorilo je oko 40 vrijednih djela radjenih, uglavnom, tehnikom ulje na platnu, koja će obogatiti fundus slika Kolonije, kao kulturna baština opštine Srbac.
Republika Srpska 02.07.2018 | 11:26„To smo ostvarili zahvaljujući umjetnicima, koji su prihvatili naš poziv i marljivo radili, ali i pokroviteljima i sponzorima bez čije pomoći ne bismo mogli organizovati ovako zahtjevnu i značajnu kulturnu manifestaciju“, naglasila je Sandra Miholjčić.
Sekretar Kolonije Stevan Umljenović se osvrnuo na značaj kulture, kao društvene, nadgradnje, a ne potrošnje, kako se to, uglavnom, kod nas još uvijek misli.
„Mi moramo kao narod njegovati kulturu sjećanja, kao neki narodi, poput Jevreja. Kolonija radi evo 35 godina, pa i u ratno doba, kada su padale granate. Kolonija je uspjela da održi kontinuitet u to doba i ispunila svoju umjetničku, ali i humanitarnu ulogu, jer su djela prodavana na aukciji i sredstva davana porodicama poginulih boraca“, naglasio je Umljenović. On je istakao i neke učesnike, koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju bardačke kolonije, a više nisu medju živima, kao što su Milić od Mačve, Živojin Miškov, Zdravko Mandić i Milan Kešelj.
Član Umjetničkog savjeta bardačke Kolonije Aleksandar Saša Grandić, istoričar umjetnosti, izrazio je zadovoljstvo što Bardača, kao prirodni rezervat, nakon višegodišnje degradacije i uništavanja, ponovo oživljava i što su neka jezera dobila vodu i što je sve više ribe i ptica.
„Što se tiče umjetničkog potencijala u ovom sazivu kolonije, on je, kao što se vidi na slikama, zauista frapantan iz razloga što su ukrštene različite poetike raznorodnih umjetnika, od najstarije generacije do najmladjih generacija likovnih umjetnika koji su tek izašli sa akademija u Banja Luci, Skoplju, Podgorici. Zadržan je kvalitet i kontinuitet najstarije likovne kolonije u Republici Srpskoj. Ona je opravdala svoje postojanje i istovremeno pokazala da se umjetnici mogu i znaju okupiti oko ljubavi prema prirodi, ljubavi prema umjetnosti, ljubavi prema ljudima“, rekao je Grandić.
Autor slike Ofelija, nastale 1985. godine na Bardači Ljubica Mrkalj koja je došla iz Pariza,j nije krila zadovoljstvo što je ponovo pozvana na ovu Koloniju, koja je podsjeća na mladost..
„Nažalost, nekada svijetli Pariz sada je zamućen, i ne samo on, cijela Evropa je zamračena. Volim sjetlost, Ja slikam ono što daje energiju i snagu“, kaže Mrkalj pokazujući svoje slike na kojima su poljoprivredni proizvodi – hrana.
I načelnik Srpca Mladjan Dragosavljević bio je zadovoljan što je Kolonija uspješno privedena kraju, jer ona, kako kaže, ima veliki kulturni značaj za ovu lokalnu zajednicu i Republiku Srpsku. Priznaje da je Bardača, kao prirodni rezervat doživjela devastaciju kao eko-sistem.
„Djelimično ima pomaka na njenom oživljavanju, što daje optimizam, a to se vidi i na djelima slikara. Bardača je za našu opštinu dugoročan cilj i nismo odustali od nje. Preduzimamo odredjene mjere i pokrećemo inicijative prema republičkim organima da se nešto učini na njenoj zaštiti i revitalizaciji. Jer, radi se nesporno o jednom spletu okolnosti koji je ovo ramsarsko područje doveo u nezavidan položaj, gdje je broj ptica smanjen“, rekao je Dragosavljević.
Na završnoj svečanosti izostao je „okrugli sto“ na temu „Nezaštićeno područje Bardača“ na kome su predstavnici Centra za zaštitu životne sredine iz Banja Luke trebalo da govore i prikažu dokumentarni film o Bardači.
Likovno ekološka kolonija „Bardača-Srbac“ djeluje u okviru Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac. Pokrovitelji su bili Kabinet predsjednika Republike Srpske, Opština Srbac, Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Prirodno-matematički fakultet Banja Luka. Održavanje ove kulturne manifestacije pomogli su, takodje, i brojni donatori i sponzori.
(BN/S. K.)
Komentari / 2
Ostavite komentarMihajlo
02.07.2018 10:08Bardacu je zlodik unistio, nema tu ozivljavanja, mrtvac nemoze ozivjeti.
ODGOVORITEXx
02.07.2018 13:04Moze, moze, samo Stevana pustite, on dize iz mrtvih