Prijava UN-u zbog otimanja imovine

U očekivanju reakcije zvaničnog Beograda na Zakon o raspolaganju državnom imovinom, nedavno usvojenom u Saboru, koji Hrvatskoj daje pravo da u narednih još 30 godina raspolaže imovinom drugih republika nekadašnje SFRJ, advokati u Srbiji namjeravaju da tu državu prijave Savjetu bezbjednosti UN zbog otimanja imovine, piše Aldžazira Balkans.

Srbija 01.06.2018 | 12:15
Prijava UN-u zbog otimanja imovine
Kompanije iz Srbije imaju nekretnine na najatraktivnijim lokacijama u Hrvatskoj, ali im ne mogu prići, a riječ je uglavnom o odmaralištima na Jadranskoj obali, poslovnim prostorima i stanovima na atraktivnim lokacijama.

U tekstu dopisnika Aldžazire Balkans iz Beograda, Milorada Vesića, ukazuje se da iako je riječ o zakonu koji Hrvatskoj praktično omogućava da imovinu firmi i građana drugih bivših jugoslovenskih država, a prije svega Srbije i Bosne i Hercegovine, ne vraća onima koji na nju polažu pravo još decenijama (budući da novi zakon predviđa da se ta imovina može dati u zakup trećim licima na maksimum 30 godina), zvanični Beograd još nije izašao sa konkretnim planom šta namjerava da preduzme kako bi se problem riješio.

Podsjeća se na izjavu generalnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljka Odalovića, koji je kratko rekao da nadležna ministarstva spremaju odgovor koji će uputiti Ujedinjenim nacijama.

Nema ni zvanične procjene vrijednosti imovine firmi i građana Srbije u Hrvatskoj, a nezvanične se kreću od nekoliko stotina miliona do nekoliko milijardi evra.

“Mi samo gledamo nekretnine. Ali u pokretnim stvarima vrednost je skoro identična kao u nekretninama. Niko ne pominje koliko je u luci Ploče ostalo nafte, koja je pripadala Energopetrolu iz Bosne i Hercegovine? Ili koliko je ostalo nevraćenih kredita Jugobanke iz Beograda? Reč je o 800 miliona njemačkih maraka nevraćenog novca“, rekao je za Aldžaziru advokat i predsjednik Udruženja Oduzeta imovina Zoran Ristić

O toj temi, u Srbiji najviše govore pojedini advokati koji zastupaju firme iz Srbije pred sudovima u Hrvatskoj ili pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Ristić je inicijator osnivanja Udruženja Oduzeta imovina, koje okuplja preduzeća iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa imovinom u Hrvatskoj, koja vode sudske sporove za povraćaj te imovine i za sada su bez uspjeha, navodi se u tekstu.

“Pred hrvatskim sudovima trenutno je oko 180 slučajeva koji se odnose na povraćaj imovine firmi iz Srbije. U višegodišnjim sporovima, hrvatski sudovi uglavnom nisu dali za pravo onima koji su tužili državu i tražili povraćaj imovine”, kaže advokat Ristić.

Ističe da je obrazloženje pomenutog zakona licemjerno.

"Kažu da su takav zakon doneli da ta imovina ne bi dalje propadala. Pa, naravno da propada, kad vlasnici ne mogu da se brinu o njoj niti da je prodaju nekom ko bi to činio“, dodaje Ristić.

Tvrdi da ima klijenata, koji su kupili imovinu firmi iz Srbije.

"Fantastičnu imovinu. Recimo, jedan čovek iz BiH koji je kupio odmaralište od Robnih kuća Beograd na Makarskoj rivijeri. Platio ga je milion evra, ušao u posed i uložio još dva miliona. Sad su mu to oduzeli i hoće da daju na javnoj licitaciji nekom trećem. Još ga tuže što je to koristio četiri godine i traže odštetu“, isričao je Ristić.

Kao drugi primjer on je naveo slučaj Jugobanke, koja je imala odmaralište u Dubrovniku.

Fenomenalna zgrada pod zaštitom države, građena u venecijanskom stilu.

I ona je, kaže, prodata, ali žena koja je kupila ne može da uđe u posjed.

Među preduzećima koja od Hrvatske potražuju imovinu, uglavnom odmarališta na Jadranskoj obali, poslovne prostore i stanove na atraktivnim lokacijama, su i neke od najpoznatijih kompanija iz nekadašnje zajedničke države, od kojih neke i danas posluju.

To su Genex, Simpo iz Vranja, Metalac iz Gornjeg Milanovca, Tigar iz Pirota, pančevačka Utva, Duvanska industrija iz Vranja, danas u vlasništvu Philip Morisa, Beočinska cementara, čiji je vlasnik sada francuski Lafarge, Naftna industrija Srbije, u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma, Carnex iz Vrbasa i mnoge druge.

Neki od tih slučajeva su stigli i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ali ni tu nije zabilježen neki veći uspjeh, ističe se u tekstu.

“Sud u Strazburu je početkom godine doneo odluku, ali ne i presudu, što nije isto, da je tužba Mladost turista neprihvatljiva, uz obrazloženje da je neophodno sačiniti bilateralni sporazum između Srbije i Hrvatske, kao i da je Hrvatska ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima 1997. godine, a imovinu je oduzela 1992. Godine”, podsjeća Ristić i dodaje da je to besmisleno.

Precizira da nije neophodan bilateralni sporazum, jer sporazum o sukcesiji, koji su u Beču 2001. godine, potpisale sve bivše republike SFR Jugoslavije predviđa obavezu da se pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu, koje su imali građani i pravna lica sa teritorije SFRJ na dan 31.12.1990. godine, zaštiti i vrati, u skladu sa međunarodnim normama ili da se, opet u skladu sa međunarodnim standardima, te firme i građani obeštete.

Ristić ističe da Srbija direktno primenjuje sporazum o sukcesiji, te da njeni sudovi vraćaju imovinu hrvatskim firmama.

Predsjednik Nadzornog odbora Mladost turista iz Beograda, Radomir Podinić za Aldžaziru kaže da je to preduzeće u Hrvatskoj imalo hiljade kvadratnih metara turističkih kapaciteta.

“Samo hotel Avala u Baškim vodama, od oko 20.000 kvadratnih metara, danas vredi oko 30 miliona evra. Oni su to prodali, ali nas nisu obeštetili. Imali smo i odmaralište u Makarskoj od oko 6.000 kvadrata, ali to je sve srušeno, u Tijesnom zemljište od oko 12.000 kvadratnih metara. Ništa nam nije vraćeno, a sudske sporove vodimo godinama, još od potpisivanja sporazuma o sukcesiji”, istakao je Podinić.

Nedavna odluka tog suda u slučaju preduzeća Mladost turist iz Beograda ne ostavlja puno prostora za nadu da bi ova i druge firme iz Srbije u dogledno vreme mogle da dođu do imovine na koju polažu pravo. Naime, u Strazburu se primjenjuje precedentno pravo, pa bi na osnovu odluke po zahtjevu Mladost turista, i ostali slučajevi mogli da dobiju sličan epilog, ocjenjuje Ristić.

"Zbog toga mi sad nameravamo da ovaj problem iznesemo pred Stalni komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi. Pakt o građanskim pravima i povelja UN štiti jednakost građana pred zakonom. Mi tvrdimo da je ovim zakonom Hrvatska učinila da ljudi nisu jednaki, odnosno da su njeni građani vredniji od drugih. Problem je što tom Komitetu mogu da se obrate samo oni koji se nisu obraćali sudu u Strazburu, jer jedno isključuje drugo, mada ima i drugačijih pravnih mišljenja“, objašnjava Ristić i navodi da se najmanje 30 firmi iz Srbije nije obraćalo sudovima u Hrvatskoj, te da može da pokuša u Ženevi.

“Stalni komitet za ljudska prava UN utvrđuje stanje građanskih prava u nekom slučaju i daje preporuke. Zaduže nekog od svojih pravnika da prati da li ta država ispunjava preporuku. Ako ne ispunjava, onda idu sa izveštajem pred Savet bezbednosti UN“, precizirao je Ristić napominjći da postoji opcija arbitraže, koju predviđa i sporazum o sukcesiji, ali za sada, kaže, nema najava da bi takav postupak mogao da bude pokrenut.

(Aldžazira Balkans)

Komentari / 11

Ostavite komentar
Name

grk

01.06.2018 12:20

To je narod bez obraza i obzira.

ODGOVORITE
Name

DA

01.06.2018 13:09

BRAĆO SRBIJE SAMO POZURITE NA ODMOR U RH. PJESMAMA OLIVERA DRAGOJEVIĆA SE DIVITE. SEVERINU POSTAVITE ZA MINISTRA, JER JE TILIKO UZELA MAHA U SRBIJI DA VI TO NE VIDITE. NISAM ZA BILO KAKVO NASILJE, ALI ZAHVLITE ZA TE ODNOSE, PONOSU,VUKU JEREMIĆU, PAJTIĆU. ZDRAVKO PONOS JE BLIZI AGIMU ČEKU NEGO SVOJIJ NAJBLIZIM.VEZU IH SUPREGE IZ SELA SMOKVOVIĆ KOD ZADRA I PONOSOV PUNAC SE PRVI VRATIO U TO SELO I ZAHVLJUĆI ČEKU PUT JE ASFALTIRAN U TO SELO I IZVRSENA ELEKTRIFIKACIJA.

Name

valter

01.06.2018 13:12

Nema veze sa narodom i obzirom, pa isti nas Bozo Ljubic koji sijedi i u Sarajevu i u Zagrebu je glasao da se ista imovina stavi na raspolaganje Hrvatskoj, prati malo desavanja, a ne ko maxim po diviziji

Name

imendan

01.06.2018 12:25

Jedino baju BH imovina u Hrvatskoj ne zanima, predsjedništvo BiH mora poduzeti aktivnosti i pridružiti se Srbiji u odbrani naše imovine. Zastupnik u hrvatskom parlamentu, inače visoko pozicionirani kadar HDZa BiH, Božo Ljubić, u narodu poznatiji kao "Božo ping-pong Ljubić" je glasao ZA i podržao pljačku sopstvene države. Toliko o HDZ principijelnosti. fuuj

ODGOVORITE
Name

ma

01.06.2018 17:46

Nemozemo mi bez sahovnice ni jedan dan sto se lazemo kad je volimo.

Name

blbl

01.06.2018 12:31

Ovaj nas baja ce glasati zajedno sa Covicem da se imovina BiH ne vrati BiH. Normalan covek ne moze shvatiti takvo ponasanje i odnos prema svojoj imovini.

ODGOVORITE
Name

Bosanac Bosnjo

01.06.2018 13:03

Braćo Srbi moramo zajedno poduzeti korake da nam se vrati imovina u nasu BiH,onim lukavim latinskim ljigavcima u predjlsjednistvu BiH koji su se sprijateljili sa mafijasem iz Laktasa ne smijemo vjerovati,oni budu placeni za kvislingske radnje poput onog Ive Mire Bozica i Dragana Covica. To je imovina sviju nas,svih nasih oceva i djedova koji su radili u poznatim Bosanskim poduzecima.

ODGOVORITE
Name

Borovo

01.06.2018 13:04

Gospodin Ristic ne govori istinu. Da li su firme Borovo i INA iz Hrvatske povratili svoju imovinu u drugim drzavama? Nisu. I to im i ne pripada...i nisu to vise firme predratne vec "nove"...sa drugim vlasnicima i drugim oblikom organizovanja. Sva odmaralista, hoteli, moteli i dr. koja su imala sjedista npr u Srbiji ili BiH..a te nekretnine ostale na teritoriji RH...pripadaju fondovima u Srbiji ili BiH...npr PIO i dr. a ne privatnim licima ili novonastalim privatnim firmama...koji to prodaju u bezcijenje...to je DRZAVNA IMOVINA

ODGOVORITE
Name

Marko

01.06.2018 13:28

Eto takva je ta EVROPSKA UNIJA. primila je etnički očiščenu Hrvatsku koja protjerala 300 000 Srba a sad još donosi zakon o pljački imovine.

ODGOVORITE
Name

Kraljeva imovina

01.06.2018 13:34

Mnogo imovine SFRJ u ino je još iz Kraljevine a sad je Hrvati koriste, mahom za ambasade. Toliko o Vucucevoj diplomatiji.

ODGOVORITE
Name

beograd

01.06.2018 18:23

Nemojte na Baju neka mu ponude pola pa da vidite kako ce brzo teci dogovor.Ima on tu malo i ujku Covica i njemu procanat.

ODGOVORITE