''Balkan sprega politike i vjere''

Državni sekretar SAD Majk Pompeo predstavio je u Vašingtonu Godišnji izvještaj o stanju religijskih sloboda u svijetu.

Svijet 30.05.2018 | 13:45 U izvještaju koji analizira 2017. godinu detaljno se ističe stanje religijskih sloboda u preko 200 zemalja i teritorija širom svijeta i navode se akcije i politike koje izvode SAD kako bi podržale ovu, kako je istaknuto, suštinsku vrijednost Amerike u fundamentalno ljudsko pravo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Istaknuto je da su dva ključna prioriteta administracije američkog predsjednika Donalda Trampa smanjenje terorizma i povećanje ekonomije i da se kroz povećanje i poboljšanje pitanja stanja religijskih sloboda pozitivno utiče na oba ova ključna prioriteta.

Pompeo je podsjetio da je 2018. godina koja obilježava dvije važne godišnjice: prva je 20 godina od usvajanja Zakona o vjerskim slobodama u američkom Kongresu i druga, 70 godina od Deklaracije o ljudskim pravima koja u sebi sadrži pravo na praktikovanja i izražavanje vjerskih sloboda kao jedno od fundamentalnih prava svakog pojedinca na planeti zemlji.

Šta piše o Srbiji

U dijelu izvještaja koji se bavi Srbijom, najprije se konstatuje da je Ustavom garantovano pravo na slobodu religije kao i na ispoljavanje religije individualno ili sa drugima, privatno ili javno i da se ta sloboda može ograničiti ukoliko su ugroženi životi ljudi ili sačuvala sigurnost.

Američka vlada procjenjuje da u Srbiji živi oko 7,1 milion stanovnika, a prema popisu iz 2011. 85 posto su pravoslavci, pet posto katolici, tri posto muslimani suniti te jedan posto protestanti. Ostalih šest posto su Jevreji, budisti, agnostici, ateisti i drugi. Katolici su uglavnom Mađari i Hrvati koji žive u Vojvodini, muslimani su Bošnjaci koji žive na Sandžaku te Albanci u južnoj Srbiji te Romi koji žive u cijeloj zemlji.

Ističe se da su neke manjinske religijske zajednice protestovale zbog diskriminacije i problema kod registracije, te problema s registracijom imovine, oslobađanjem od plaćanja poreza i slično koje proizlazi iz pravnog statusa. State Department navodi i da vlasti ne čuvaju evidencije o religijski motivisanim napadima, a rijetke su i prijave pojedinih religijskih organizacija.

Samo registrovane zajednice imaju pravo na izgradnju novih vjerskih objekata, na vlasništvo, restituciju ili državnu pomoć, bankovni račun ili oslobađanje od nekih poreza, a manjinske se žale da ta prava nemaju.

Navodi se i da jevrejska i islamska vjerska zajednica imaju probelme s restitucijom oduzete imovine, a da ta pitanja niko ne želi da riješi. Takođe, podsjeća se da je satanak na tu temu imao i američki ambasador u Srbiji sa predsatvnicima nekih vjerskih zajednica u Srbiji.

Takođe, u Srbiji je, kako se još navodi, prisutna revizija istorije odnosno na nastavljena je ebate o ulozi Milana Nedića, kolaboracioniste tokom nacističke okupacije.

Na Kosovu nejednak odnos prema svima

Stejt department konstuje da na Kosovu zakon ne dopušta religijskim skupinama da se registruju kao pravni subjekti što im stvara prepreke za obavljanje njihovih poslova.

Religijske zajednice se uglavnom žale da se opštinske vlasti ne odnose jednako prema njima te da imaju problema s pitanjima vlasništva i mjestima za sahranjivanje. Osim žalbi upućenih iz Srpske pravoslavne crkve, prije svega zbog napada na objekte i vjernike, brojne su i žalbe tamošnje Islamske zajednice posebno vezano za zapošljavanje pobožnih muslimana u javnom sektoru.

Navodi se i da je zabilježen 21 napad na objekte Islamske zajednice, 20 na objekte Srpske pravoslavne crkve i tri napada na objekte Katoličke crkve. Brojne su i žalbe iz Protestantske crkve koja teško dobija dozvole za igradnju objekata te je u nejednakom položaju u odnosu na druge četiri “tradicionalne religijske zajednice” po pitanju oslobađanja od plaćanja poreza i drugih beneficija.

Stejt department, kao i u slučaju ostalih zemalja Zapadnog Balkana, navodi da su religija i etnička pripadnost često povezani i da su etnički Albanci na Kosovu uglavnom muslimani koji pripadaju hanafijskoj sunitskoj školi, dok su neki katolici i protestanti, a da Srbi pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Izvor: RSE