Na pomolu najveći preokret

Američki predsjednik Donald Tramp je svojom tvrdolinijaškom politikom unio novu dinamiku u odnosima između Njemačke i Rusije. Već 11. maja savezna kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin su telefonski razmijenili mišljenja. 15. maja u Briselu će se sa svojim iranskim kolegom sastati ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije. A 18. maja je planiran i susret Merkel-Putin u ruskom Sočiju.

Svijet 14.05.2018 | 09:53 "Tokom telefonskog razgovora je naglašen značaj sporazuma za međunarodnu i regionalnu stabilnost", ta se formulacija našla u saopštenju Kremlja. Portparol savezne vlade Steffen Seibert je objasnio kako Putin i Merkel zajedno žele lobirati kod drugih zemalja potpisnica (Velika Britanija, Francuska i Kina) za opstanak sporazuma.

Merkel je kritikovala Trampovu odluku prilično jasnim riječima: „Nije u redu da se jednostavno tek tako otkaže sporazum oko kojeg se pregovaralo 12 godina i koji je u Savjetu bezbjednosti UN-a usvojen jednoglasno. To krši povjerenje u međunarodni poredak."

Što će reći Rusija i Kina? Odlučujuće za „preživljavanje" sporazuma nije ponašanje Europe. Već prvenstveno politika Kine i Rusije. Kina je najveći kupac iranske nafte. U idućih deset godina Teheran i Peking žele povećati volumen trgovinske razmjene na oko 502 milijarde evra.

Rusija je 2014. s Iranom potpisala petogodišnji energetski ugovor vrijedan 20 milijardi američkih dolara, kojim je zaobišla zapadne sankcije protiv Teherana. Radi poređenja: godišnja trgovinska razmjena između Njemačke i Irana trenutno iznosi tri milijarde evra.Već u februaru ove godine ruski ambasador u Teheranu je, sudeći po jednoj vijesti ruske novinske agencije Tass, najavio da dvije zemlje traže alternativu američkom dolaru - kao valuti za realizaciju zajedničke trgovine.

Najveća opasnost za opstanak atomskog sporazuma su takozvane sekundarne sankcije SAD-a prema onim firmama koje posluju s Iranom. I u Njemačkoj je po tom pitanju prisutna velika doza nesigurnosti. Posljedica Trampove odluke je da sad na snagu stupaju sve sankcije koje su vrijedile prije potpisivanja sporazuma.

Još uvijek se ne može nazrijeti u kojoj mjeri će SAD sankcionisati njemačke i evropske firme koje se ne budu pridržavale zabrane poslovanja.Teoretski bi sve firme, koje istovremeno trguju s SAD-om i Iranom, mogle biti pogođene sankcijama.

Među njima su i proizvođač aviona Airbus, francuski naftni koncern Total, automobilski koncerni Volkswagen, Peugeot, Renault i tehnički gigant Siemens.

Po riječima njemačkog ministra vanjskih poslova Maasa, država teško može zaštititi njemačke firme koje i dalje budu poslovale s Iranom od američkih sankcija. „Jednostavno rješenje kojim bi zaštitili poduzeća od svih rizika američkih sankcija ja ne vidim", kazao je političar SPD-a za list Bild am Sonntag.

Heiko Maas zato računa s ostalim zemljama potpisnicama, koje ostaju privržene nuklearnom sporazumu s Iranom. U zajedničkim razgovorima mora se pričati i o tome kako se ubuduće može omogućiti trgovina s Iranom, dodaje Maas.

Ministar gospodarstva Peter Altmeier, koji će pratiti kancelarku Merkel na sastanku s Putinom iduće nedjelje, pogođenim je firmama ponudio „pravno i praktično savjetovanje kao sredstvo za ograničavanje štete".

Nije teško shvatiti njemačko defanzivno ponašanje oko ovog pitanja. Po navodima Američkog zavoda za statistiku, njemački izvoz u SAD je 2017. narastao na 118 milijardi američkih dolara – u usporedbi s tom svotom Iran je za Nijemce spoljnotrgovinski „patuljak".

"Sjedinjene Države su veliki gorila na svjetskoj pozornici", kaže za CNN američki stručnjak za trgovačko pravo Judith Lee. "Mi ne samo da pokušavamo kontrolisati naša vlastita preduzeća, već i firme drugih zemalja.

"Trampovo povlačenje iz multilateralnih sporazuma u Njemačkoj i Evropi se tumači kao pokušaj Washingtona da „progura" američko pravo i politiku i izvan SAD-a. Šefica njemačkih socijaldemokrata Andrea Nahles odluku o Iranu je nazvala „velikim udarcem transatlantskom savezu".

Evropski zastupnik s najdužim stažem, Elmar Brok, u intervjuu za radio-stanicu Deutschlandfunk rekao je kako je gorko razočaran potezima Washingtona.

"Zapadno jedinstvo se raspada, to nije partnerstvo", kazao je konzervativni političar. I sad bi Evropljani s Rusima i Kinezima trebali pokušati da područje Srednjeg Istoka ostane regija u kojoj nema atomskog naoružanja, dodaje on.

Jedna se posljedica Trampove odluke već nazire: Kina i Iran sve tješnje surađuju.

Samo dva dana nakon izlaska iz nuklearnog sporazuma, Kina je otvorila novu željezničku prugu koja povezuje dvije zemlje. Ukoliko francuski koncern Total „zamrzne" svoje poslove s Iranom, kineska su poduzeća očito spremna preuzeti i taj dio kolača, piše DW.

DW