Godišnjica akcije hrvatskih snaga

Na današnji dan 1995. godine Hrvatska je pokrenula akciju "Bljesak", u kojoj je sa područja zapadne Slavonije, za samo 36 časova, protjerano 5. 000 Srba, 283 je ubijeno ili nestalo, među kojima 57 žena i devetoro djece.

Region 01.05.2018 | 10:32 Operacija "Bljesak" bila je vojno-policijska akcija koji su sprovele hrvatske vojne, paravojne i policijske snage pod rukovodstvom tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.

U vrijeme napada, područje zapadne Slavonije bilo je pod zaštitom snaga UN.

Akciju su planirali i tadašnji ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak, načelnik Generalštaba Janko Bobetko, generali-potpukovnici hrvatske vojske Petar Stipetić i Imre Agotić, te general-major hrvatske policije Mladen Markač.

Operacija je počela u 05.00 časova 1. maja 1995. godine artiljerijskim napadima na srpske položaje od Pakraca do Jasenovca, sa zapadne strane i od Donjih Bogićevaca preko Medara do Pakraca sa istočne strane.

Oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga napalo je iz više pravaca manje od 4.000 pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine.

U 6.00 časova hrvatski oklopni odred ušao je u "tampon zonu", koju je u regionu Pakraca trebalo da štite pripadnici jordanskih "plavih šljemova".

Komanda UNPROFOR-a potvrdila je da je dobila obavještenje o početku napada na zapadnu Slavoniju, u kojem nisu navedeni razlozi.

Nakon početka operacije, jordanski "plavi šljemovi" povukli su se u svoje baze, iz kojih su posmatrali stradanje ljudi koje su bili obavezni da zaštite.

U izbjegličkoj koloni Srba, koji su se spasavali pred hrvatskom vojskom i policijom na putu prema Republici Srpskoj, ubijena su ili nestala 283 lica.

Srpski zbjeg bio je gađan avionskim bombama i topovskim projektilima.

Oko 1.500 pripadnika Srpske Vojske Krajine zarobljeno je, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, i odvedeno u logore u Bjelovaru i Virovitici.

Nakon zarobljavanja, hrvatski sudovi osudili su veliki broj Srba za "ratne zločine".

Većina od oko 80.000 Srba napustila je svoja ognjišta i izbjegla u Republiku Srpsku i tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, odakle se, prema podacima UNHCR-a, vratio neznatan broj u odnosu na broj izbjeglih, i to uglavnom starijih ljudi.

Izvor: Srna